hrvatski

Metode laboratorijske dijagnostike klasične svinjske kuge

Klasična svinjska kuga je u svjetskim razmjerima jedna od ekonomski najznačajnijih bolesti svinja. Prvi put je uočena u SAD-u 1833. godine. Uvrštena je na A-Listu Međunarodnog ureda za epizootije (OIE). Uzročnik klasične svinjske kuge je RNA virus iz porodice Flaviviridae, rod Pestivirus. Mehanizmi imunopatogeneze nisu još u potpunosti razjašnjeni. Poznato je da su meta virusne infekcije monociti, makrofagi, dendritičke stanice, vaskularne endotelne stanice, a imunopatološki poremećaji do kojih dolazi su leukopenija, imunosupresija i hemoragija. Za dokazivanje virusa klasične svinjske kuge koriste se izravne(izdvajanje i identifikacija virusa, izdvajanje odsječaka virusnog genoma, te dokazivanje virusnih proteina) i neizravne metode(virus neutralizacijski test i ELISA). 01.01. 2005. godine. prestala je vakcinacija životinja, što jer bio jedan od uvjeta za usklađivanje normativima Europske Unije Od 2005 do kraja 2007. godine pretraženo je oko 120 000 uzoraka divljih i domaćih svinja. U 2008. godini testirano je ukupno 49018 uzoraka domaćih i divljih svinja različitim metodama, kao što su: metode za dokazivanje protutijela i antigena, izolacija virusa te molekularne metode (lančana reakcija polimerazom (PCR) uz prethodnu reverznu transkripciju, te kvantitativni real-time PCR). U ožujku 2008. godine utvrđen je zadnji slučaj virus-pozitivnih uzoraka u domaćih svinja. . U srpnju 2006. godine izbija prvi slučaj klasične svinjske kuge u Hrvatskoj. Do početka 2008. godine bio je 121 slučaj izbijanja bolesti. Potrebna je povećana kontrola divljih svinja koje su jedan od glavnih izvora klasične svinjske kuge i glavnih prenositelja na domaće svinje.

KSK; imunopatogeneza; laboratorijska dijagnostika

nije evidentirano