hrvatski

Predodžbena shema SPREMNIKA u frazeologiji: prvi i drugi plan

Kognitivna lingvistika smatra da se motivacija većine frazema zasniva na različitim kognitivnim mehanizmima koji povezuju frazeološka značenja sa značenjima sastavnica (Lakoff, 1987 ; Gibbs, 1994). Jedan je od tih kognitivnih mehanizama predodžbena shema SPREMNIKA, koja se očituje u konstrukcijama s prijedlogom u (Rudzka-Ostyn, 2003). Osim što služi kao osnova za razumijevanje i upotrebu frazema sa sastavnicom u, shema SPREMNIKA nameće ograničenja na koja se oslanjaju promjene njihova leksičko-gramatičkog ustrojstva. Cilj je rada pokazati sustavnu motiviranost frazema u prvi (drugi) plan/ u prvom (drugom) planu shemom SPREMNIKA, koja služi kao konceptualna baza za varijantne oblike. Pretraživanjem Hrvatskog nacionalnog korpusa dobili smo 1745 primjera. Kako bismo utvrdili elemente motivacije, analizirali smo vrstu konstrukcije i glagole u sastavu frazema. U korpusu se javlja 58% dinamičnih i 42% statičnih konstrukcija. Među dinamičnim konstrukcijama prevladavaju one koje opisuju prijenos energije s jednog entiteta na drugi (npr. staviti/gurnuti koga, što u prvi/drugi plan), a preostali se primjeri odnose na kretanje jednog sudionika (npr. ići/doći u prvi plan ; otići u drugi plan). To pokazuje da je riječ o shematičnoj frazeološkoj jedinici čiji je jezgreni element predodžbena shema SPREMNIKA, koja se realizira pomoću različitih leksičkih i sintaktičkih oblika (ovisno o načinu opisa scene), što otvara pitanja odnosa prototipnosti i frekvencije, te kriterija izbora oblika koji se u rječnicima navode kao standardni.

varijantnost frazema; korpus; konceptualna motivacija; predodžbena shema SPREMNIKA; akuzativne i lokativne konstrukcije; hrvatski jezik

nije evidentirano