Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 430499

Pro und kontra: "Serbokroatisch" heute


Kordić, Snježana
Pro und kontra: "Serbokroatisch" heute // Slavistische Linguistik 2002: Referate des XXVIII. Konstanzer Slavistischen Arbeitstreffens, Bochum 10.9.-12.9.2002 / Krause, Marion ; Sappok, Christian (ur.).
München: Otto Sagner, 2004. str. 97-148 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Pro und kontra: "Serbokroatisch" heute
(Pro and contra: "Serbo-Croatian" nowadays)

Autori
Kordić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Slavistische Linguistik 2002: Referate des XXVIII. Konstanzer Slavistischen Arbeitstreffens, Bochum 10.9.-12.9.2002 / Krause, Marion ; Sappok, Christian - München : Otto Sagner, 2004, 97-148

ISBN
3-87690-885-X

Skup
Das 28. Konstanzer Slavistische Arbeitstreffen

Mjesto i datum
Bochum, Njemačka, 10-12.09.2002

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Soziolinguistik; Sprachpolitik; Standardsprache; polyzentrische Sprache; plurizentrische Sprache; gegenseitige Verständlichkeit; Ausbausprachen; Diasystem; Sprachenname; Differenzwörterbücher; Kroatisch; Serbisch; Bosnisch; Montenegrinisch; Serbokroatisch
(Sociolinguistics; language policy; standard language; polycentric language; pluricentric language; mutual intelligibility; Ausbau language; diasystem; language name; differential dictionaries; Croatian; Serbian; Bosnian; Montenegrin; Serbo-Croatian)

Sažetak
U ovom opširnom i monografskom radu razlažu se argumenti za i protiv korištenja naziva "srpskohrvatski jezik" u znanosti o jeziku. Prvo se ukratko opisuje kako i kada je došlo do standardiziranja jezika i kako je nastao dvodijelni naziv jezika u 19. stoljeću. Nakon toga se prelazi na današnju situaciju i na pitanje radi li se o jednom ili o nekoliko standardnih jezika. Analiziraju se argumenti i protuargumenti koji se navode kad se traži odgovor na to pitanje. Riječ je o propitivanju sljedećih tvrdnji: 1) hrvatski narod naziva svoj jezik "hrvatski", srpski narod naziva svoj jezik "srpski", Bošnjaci nazivaju svoj jezik "bosanski", itd., pa zato i lingvistika treba tako nazivati jezik ; 2) u ustavima država piše "hrvatski jezik", "srpski jezik", "bosanski jezik", itd., pa zato i lingvistika treba tako nazivati jezik ; 3) lingvistika nije u stanju dati odgovor na pitanje da li se radi o jednom ili o nekoliko jezika, pa zato treba preuzeti ono što politika kaže o jeziku ; 4) međusobna razumljivost nije kriterij za određivanje da li se radi o jednom ili o nekoliko jezika ; 5) to su različiti jezici u smislu Ausbau-jezika ; 6) to su različiti jezici kao u skandinavskom slučaju ; 7) veliki razlikovni rječnici dokazuju da se radi o nekoliko jezika ; 8) gramatike, rječnici i pravopisi nose u naslovu oznaku "hrvatski", "srpski", "bosanski", "crnogorski", što znači da se radi o četiri jezika ; 9) u 19. stoljeću je jedan jezični projekt vrlo brzo uspio: naime, u Zagrebu je u 19. st. kajkavski zamijenjen štokavskim za par desetljeća, što znači da bi i sadašnji projekt pravljenja jezičnih razlika mogao već za par desetljeća proizvesti različite jezike ; 10) naziv "srpskohrvatski jezik" treba zamijeniti nazivom "bosanski/hrvatski/srpski" ; 11) naziv "srpskohrvatski" danas može označavati samo dijasistem, a ne standardni jezik ; 12) naziv "srpskohrvatski" danas može označavati samo "jezik kao sistem", a ne "jezik kao standard" ; 13) sociolingvistički gledano radi se o nekoliko jezika, lingvistika se treba ravnati prema sociolingvistici. U članku se kritički analizira i jedna matrica obilježja za standardne jezike koju je sastavio Roland Marti, i jedna koju je sastavila Monika Wingender. Zaključno se u članku navodi definicija policentričnog standardnog jezika i primjenjuje se na opis domaće jezične situacije.

Izvorni jezik
Ger

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Rad je indeksiran u MLA International Bibliography, u Linguistic Bibliography i u Online-Bibliographie der deutschsprachigen Slavistik.



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Snježana Kordić, (173535)