Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Program prevencije i ranog otkrivanja melanoma i ostalih malignih kožnih tumora (CROSBI ID 39835)

Prilog u knjizi | stručni rad

Lipozenčić, Jasna ; Barišić Druško, Vladimira ; Dobrić, Ivan ; Gruber, Franjo ; Milavec-Puretić, Višnja ; Petričić, Boris ; Puizina Ivić, Neira Program prevencije i ranog otkrivanja melanoma i ostalih malignih kožnih tumora // Dermatološka onkologija / Lipozenčić, Jasna ; Pašić, Aida (ur.). Zagreb: Medicinska naklada, 2009. str. 231-236

Podaci o odgovornosti

Lipozenčić, Jasna ; Barišić Druško, Vladimira ; Dobrić, Ivan ; Gruber, Franjo ; Milavec-Puretić, Višnja ; Petričić, Boris ; Puizina Ivić, Neira

hrvatski

Program prevencije i ranog otkrivanja melanoma i ostalih malignih kožnih tumora

Sa svrhom ranog otkrivanja i liječenja zloćudnih kožnih tumora, zbog sprječavanja smrtnosti u Hrvatskoj, sastavljen je Program prevencije ranog otkrivanja melanoma i ostalih malignih kožnih tumora. Program ranog otkrivanja melanoma i ostalih kožnih tumora u Hrvatskoj u skladu je s odrednicama Nacionalne strategije prevencije i ranog otkrivanja raka, koje su sastavni dio cjelokupne strategije razvoja zdravstva 2006-2011 godine. Program je sukladan Rezoluciji i aneksu o prevenciji i kontroli karcinoma (WHA 58.22 « ; Cancer prevention and control» ; ), koju je usvojila Svjetska zdravstvena skupština na svom 58. zasjedanju u Ženevi, 25. svibnja 2005. god. Nacionalni program kontrole kožnih karcinoma odnosi se na prevenciju i otklanjanje čimbenika rizika kao što je izlaganje sunčevim zrakama i profesionalnoj i neprofesionalnoj ekspoziciji. Program ranog otkrivanja kožnih karcinoma značajno pridonosi poboljšanju zdravlja i kvalitete življenja hrvatske populacije. Programom će se obuhvatiti sveukupna ciljna populacija. Svi građani moraju imati jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira. Program probira treba prilagoditi osobama koje imaju veći rizik za pojavu raka: svjetla put, tip kože I i II, opekline u djetinjstvu, nekontrolirano izlaganje suncu bez zaštite u djetinjstvu. Razdoblje testiranja sa svrhom probira biti će u skladu s nacionalnim i regionalnim epidemiološkim podacima. Klinički pregledi bit će primijenjeni tijekom kliničkog probira, a naknadno dermoskopija za suspektne promjene. Od 2000. godine dermatolozi 14 europskih zemalja organiziraju preventivne preglede pučanstva, a 2007. god. bilo je uključeno 20 zemalja. Hrvatska se 2008. godine uključila u aktivnost Europske akademije za dermatovenerologiju (EADV) organiziranim besplatnim pregledima (05.-09. svibnja 2008. god. i 06. lipnja 2008. god.) u „ Euromelanoma day“ kampanji. Svake godine diljem svijeta od malignog melanoma (MM) umire 37.000 ljudi, a predviđa se povećanje oboljelih na 130.000. Danas je u Australiji broj oboljelih od MM 57 na 100.000 stanovnika. U Europi će se ove godine dijagnosticirati MM u 54.000 osoba. Broj novih slučajeva raste između 3 i 7% godišnje, češće je u žena i u dobnoj skupini od 40-60 godina. Prevenciju raka kože treba započeti s rođenjem i zaštitom djece od sunca uporabom zaštitne odjeća. Rana dijagnoza jednako je važna kao i prevencija. Tumor prepoznat u ranoj fazi može se izliječiti. Kožni tumor debljine od jednog milimetra s operativnim zahvatom je izliječen. Ukoliko je tumor debljine 4 mm, 4 od 10 bolesnika se izliječi dodatnim terapijskim postupkom nakon operacije. Nemelanomski rak kože je češći. Bazocelularni (BCC) i spinocelularni (SCC) karcinomi i aktinička keratoza (AK ; carcinoma in situ) čine u osoba starijih od 60 godina najveći broj nemelanomskih karcinoma. Oni su manje agresivni od MM, ali barem 10 puta češći. Prema rezultatima obrade Upitnika kojeg je Povjerenstvo za dermatovenerologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske razaslalo 2004-2006 godine svim županijama u Hrvatskoj, te obradom tih podataka za kožne tumore upotpunjenih s podatcima Nacionalnog registra za rak, nađeno je 11.025 malignih kožnih tumora (5370 u muškaraca i 5655 u žena). Najčešći su bili bazocelularni (7244), zatim spinocelularni (1860) karcinomi, te MM 1427. Učestalo se BCC pojavljuje u dobi od 85 godina, SPC u dobi od 70 (muškarci) i 80 godina (žene), a MM u oba spola u dobi od 80-84 godina. Istraživanjem i prikazom učestalosti obolijevanja od potencijalno zloćudnih melanocitnih (melanom i njegovi prekursori) i nemelanocitnih kožnih tumora (maligni i potencijalno zloćudni epitelni tumori te limfomi kože) u Hrvatskoj željeli smo istaknuti potrebu bolje i rane prevencije kožnih epitelnih tumora. Prema rezultatima Hrvatskog registra za rak 2003-2005 godine najčešća sijela malignih tumora u muškaraca su bronhi (18%), rektum + crijevo (13%), prostata (11%) i kožni rak (15%). U žena su novootkriveni slučajevi malignih tumora u istom razdoblju najčešće u dojci (21%), rektum + crijevo (11%), uterus (5%) i kožni rak (18%). Rana dijagnoza zloćudnih tumora kože podjednako je važna kao i prevencija. Prepoznat tumor u ranoj fazi može se izliječiti. U uznapredovalom stadiju liječenje je otežano, kvaliteta življenja umanjena, a ishod neizvjestan. Prepoznavanjem i liječenjem primjerice relativno česte seborejičke ili aktiničke (solarne) keratoze, sprječava se nastanak SPC. Očekuje se da će učestalost nemelanomskog kožnog raka u danas rođene djece biti češća, ukoliko se neće provoditi zaštita od sunčevih zraka.

prevencija i rano otkrivanje melanoma, maligni kožni tumori

nije evidentirano

engleski

Prevention program and early detection of melanomas and malignant cutaneous

nije evidentirano

prevention and early detection of melanoma; malignant cutanous tumors

nije evidentirano

Podaci o prilogu

231-236.

objavljeno

Podaci o knjizi

Dermatološka onkologija

Lipozenčić, Jasna ; Pašić, Aida

Zagreb: Medicinska naklada

2009.

978-953-176-448-3

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti