Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Monokultura kao stresno svojstvo u oplemenjivanju kukuruza (CROSBI ID 474229)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Brkić, Ivan ; Šimić, Domagoj ; Josipović, Marko Monokultura kao stresno svojstvo u oplemenjivanju kukuruza // Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado (ur.). Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2000. str. 80-x

Podaci o odgovornosti

Brkić, Ivan ; Šimić, Domagoj ; Josipović, Marko

hrvatski

Monokultura kao stresno svojstvo u oplemenjivanju kukuruza

Istraživanje negativnog utjecaja monokulturnog uzgoja stara su koliko i agronomska znanost uopće.Na najstarijem pokusnom polju u Americi (the Morrow Plots, University of Ilinois)uzgoja se kukuruz u monokulturi još od 1876. godine. Tako je u razdoblju 1904. - 1973. pod sadržajem organske tvari u tlu pod monokulturom kukuruz bez gnojidbe iznosio 37% , a s gnojidbom 13%.Rezultati za prinos zrna nisu konzistentni zbog uvođenja mineralnih gnojiva i hibrida kukuruza u sustav proizvodnje. Naše istraživanje provedeno je u Osijeku 1998. god. na eutričnom smeđem tlu u pokusima s 24 hibrida u 3 okoline definirane kao plodored, monokultura 10 god. i monokultura 50 god. Sve tri mikrolokacije su bile pod istim režimom agrotehnike, pa se razlike u sadržaju lako pristupačnog dušika od 1.90 do 2.34 mg N na 100g tla (EUF metoda) mogu protumačiti utjecajem monokulture. Eksperimentalni hibridi su odabrani na temelju prethodnog testiranja na 6 lokacija, a standardi na temelju zastupljenosti u proizvodnji istočne Hrvatske. Rezultati pokazuju pad prosječnih prinosa s 14.36 tona po ha. ostvarenih u pokusu u plodoredu na 10.26 t.po ha. u pokusu na monokulturi 50 god. Razlike između okolina i genotipova bile su značajne na razini vjerojatnosti 0.01, a interakcija genotip x okolina na razini 0.05. Veći pad prinosa procijenjen je u prvih 10 god. monokulture ( koeficijent regresije by=0.77), dok je u razdoblju 10-50 god. taj pad značajno manji (11.19 t po ha - 10.26 t po ha ili by=0.47).Od priznatih hibrida najveći prosječni prinos (13.63 t po ha), sa slabom tendencijom opadanja (regresijski koeficijent u analizi stabilnosti =0.97), ostvaren je s genotipom OSSK 602, a od eksperimentalnih hibrida s kombinacijom B73OSxOS6-2 (13.71 t po ha, regresijski koeficijent u anlizi stabilnosti =0.90). Istraživanje monokulture kukuruza se nastavlja i dalje.

kukuruz; oplemenjivanje; monokultura

nije evidentirano

engleski

Continuous growing as a stress trait in maize breeding

nije evidentirano

maize; breeding; continuous growing

nije evidentirano

Podaci o prilogu

80-x.

2000.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva

Kovačević, Vlado

Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Podaci o skupu

36. znanstveni skup hrvatskih agronoma.

predavanje

22.02.2000-25.02.2000

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)