Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 430095

U službi politike (odgovor Ivi Pranjkoviću)


Kordić, Snježana
U službi politike (odgovor Ivi Pranjkoviću) // Književna republika, 3 (2005), 7-8; 171-200 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
U službi politike (odgovor Ivi Pranjkoviću)
(In service to politics (response to Ivo Pranjković))

Autori
Kordić, Snježana

Izvornik
Književna republika (1334-1057) 3 (2005), 7-8; 171-200

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Sociolingvistika; jezična politika; povijest; historiografija; standardni jezik; populizam; formiranje nacije; hrvatski narodni preporod; mitovi; porijeklo; nacionalizam; kultura; policentrični jezik; jezične varijante; međusobna razumljivost; odgovornost znanstvenika; purizam; standardizacija; planiranje jezika; normiranje; anglicizmi; dijalekt; kajkavski; pravopis; dansko-norveški; ilirski; hrvatski jezik; srpski jezik; bošnjački jezik; srpskohrvatski jezik; njemački jezik; engleski jezik
(Sociolinguistics; language policy; history; historiography; standard language; populism; nation-forming; Croatian national revival; myths; origin; nationalism; culture; polycentric language; language varieties; mutual intelligibility; responsibility of scientists; purism; standardization; language planning; norming; Anglicisms; dialect; Kajkavian; orthography; Dano-Norwegian; Illyrian; Croatian; Serbian; Bosniakian; Serbo-Croatian; German; English)

Sažetak
U ovoj kritičkoj analizi jednog teksta koji je napisao Ivo Pranjković razdvaja se znanstveni pristup jeziku od populističkoga. Navode se i objašnjavaju osnovna svojstva standardnog jezika, podsjeća se da je temeljna funkcija standardizacije poboljšavanje komunikacije, i da se normiranje jezika ravna prema jezičnoj upotrebi a ne prema subjektivnom ukusu jezikoslovaca. Govori se o neopravdanosti purističke jezične politike, o nepodudaranju kulture s jezikom i o nepodudaranju kulturnog i nacionalnog identiteta. Pruža se definicija policentričnog standardnog jezika i opisuje kada je i kako došlo do standardizacije. Govori se o nazivu jezika u prošlosti, što je značio naziv "ilirski" a što naziv "hrvatski". Također se opisuje kako dolazi do formiranja nacija i kako državna historiografija prepravlja povijest. Navodi se zašto je izraz "narodni ili nacionalni preporod" pogrešan kad je riječ o 19. stoljeću, i zašto je znanstveno opravdan izraz "pravljenje nacije".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Povijest



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Snježana Kordić, (173535)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • MLA International Bibliography
  • Linguistic Bibliography
  • Online-Bibliographie der deutschsprachigen Slavistik