Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 429827

Morfološke i genetske osobine divljih svinja (Sus scrofa L.) u Republici Hrvatskoj


Šprem, Nikica
Morfološke i genetske osobine divljih svinja (Sus scrofa L.) u Republici Hrvatskoj 2009., doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Osijek


Naslov
Morfološke i genetske osobine divljih svinja (Sus scrofa L.) u Republici Hrvatskoj
(Morphological and genetic characteristic of the wild boar (Sus Scrofa L.) in Republic of Croatia)

Autori
Šprem, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
02.10

Godina
2009

Stranica
153

Mentor
Florijančić, Tihomir

Neposredni voditelj
Antunović, Boris

Ključne riječi
Divlja svinja; Sus scrofa; mikrosateliti; morfologija; Hrvatska
(Wild boar; Sus scrofa; microsatellite; morphology; Croatia)

Sažetak
Divlja svinja (Sus scrofa L.) autohtona je divljač Republike Hrvatske, a zadnjih desetljeća populacija doživljava pravu biološku ekspanziju i to u cijeloj Europi. Uzorci divljih svinja obrađenih u ovom istraživanju prikupljani su tijekom dvije lovne sezone i to 2006./2007. i 2007./2008. godine na području devet hrvatskih županija. Zbog prirodnih obilježja i povijesnih činjenica ovog područja odabrani su ovi lokaliteti, zbog što boljeg obuhvačanja cijele populacije divljih svinja te dobivanja što vjerodostojnijih rezultata i usporedbe svake od istraživanih potpopulacija. Ukupno je u istraživanje, radi molekularno-genetskih analiza, uključeno 260 divljih svinja sa 16 različitih područja, dok su morfološke osobine prikupljene od 182 divlje svinje iz 13 populacija. Prikupljeno je također i 25 uzorka domaćih pasmina svinja da bi ih se usporedilo s divljim populacijama. Za potrebe morfoloških osobina divljih svinja prikupljeni su podatci za 21 osobinu. Analiza genetske strukture divljih svinja u Hrvatskoj obavljena je prema analizi 14 mikrosatelita (S0002, S0005, S0026, S0090, S0097, S0155, S0226, SW122, SW240, SW632, SW857, SW911, SW936, SW951) ), od kojih su svi izrazito polimorfni, jedino lokus SW951 pokazuje da je monomorfan (heterozigotnost=0.0231). Kod pojedinih mikrosatelitskih lokusa značajan je i mali broj alela SW951 i SW857 po 4 različita alela, dok su lokusi S0005 i S0097 imali velik broj različitih alela 19, odnosno 17 alela. DNA analiza 14 mikrosatelita pokazala je da je mikrosatelitna raznolikost u populaciji divljih svinja (stvarna heterozigotnost = 0.548, očekivana heterozigotnost = 0.595 i prosječan broj alela = 6.089) sukladna vrijednostima koje su dobivene za druge populacije divljih svinja. Najvjerojatnija vrijednost K je najviša vrijednost za lnPr(G|K). Nije postojao čisti plato za vrijednost lnPr(G|K), a najveća vrijednost dobivena je K=9. Bayesovska metoda, koristeći računalni program STRUCTURE, pokazuje dobru rezoluciju u razlikovanju specifičnih potpopulacija divljih svinja, te su rezultati temeljeni na vrijednosti K=5. Potpopulacija divljih svinja iz Posavine (LOK 3) ima najveći postotak krvi domaćih pasmina svinja (3.4%), zatim se ističe populacija iz LOK 4 sa 2.7% te još jedino populacija iz Banije (LOK 5) ima nešto veću vrijednost I to 2.2%. Iz rezultata je vidljivo da divlje svinje na otocima Cresu i Mljetu nisu unesene iz kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Na otok Hvar je populacija većim dijelom došla prirodnom migracijom, ali provedenim analizama potvrđeno je da je određeni broj divljih svinja na otok Hvar ipak ispuštan planski iz Like i Banije, jer posjeduju 24.3% genetske karakteristike tih potpopulacija. Naši rezultati pokazuju da je najveći individualni inbreeding prisutan na lokacijima Mljet i Hvar (0.16678). Prikupljeni genetski podatci govore, bez obzira što je u prošlosti do križanja došlo, da divlje i domaće svinje međusobno genetski ostaju vrlo udaljene i ukazuju da se introgresija u prirodi može jako protiviti selekciji ili etološkom faktoru. Jedna od posljedica križanja s domaćim pasminama svinja jest bijela boje dlake, što se može povezati unosom dominantnog MC1R gena. Pojava bijele dlake učestalija je na lokacijama središnjeg dijela države (LOK 3, 4, 5), nešto rjeđa u Baranji i Slavoniji (LOK 1, 2, 16) dok na ostalim lokalitetima nisu zabilježene životinje s bijelom dlakom. Morfološke osobine divljih svinja provedenog istraživanja uvelike se poklapa s podatcima iz literature, dok su najveće razlike uočene u broju aktivnih sisa (12) i u broju plodova (11) kod krmača. Morfološke osobine vrlo su diskutabilne i vrlo teško usporedive jer su razlike najvećim dijelom uvjetovane staništem i genetskim osobinama. Zbog visokog stupnja mutacije mikrosatelita, interpretacija rezultata analize mikrosatelitskih lokusa ne može biti apsolutno sigurna. Rezultati analize ukazuju na upotrebljivost mikrosatelitskih lokusa pri analizi razlikovanja potpopulacija i otkivanju hibrida kod populacija divljih svinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
079-0000000-3590 - Epizootiološka istraživanja nametničkih bolesti divljači u istočnoj Hrvatskoj (Tihomir Florijančić, )
178-1782739-2746 - Biološki aspekti u slatkovodnom ribarstvu i lovstvu (Tomislav Treer, )

Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Nikica Šprem, (270750)