hrvatski

Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS) vs. računovodstvena regulativa u tranzicijskim zemljama

Intenziviranje globalnih integracijskih procesa postavilo je prvi plan pitanje reforme javnog sektora u funkciji podizanja njegove efikasnosti. Ključnim točkama uspjeha reforme javnog sektora smatra se jačanje odgovornosti javnog menadžmenta. U kontekstu navedenog naglasci se stavljaju na kvalitetu računovodstvenog sustava i računovodstvenih informacija. Računovodstveni sustavi mogu odgovoriti navedenim izazovima u onoj mjeri u kojoj su razvili obračunski pristup mjerenju i vrednovanju elemenata financijskih izvještaja i podigli kvalitetu izvještavanja u smislu transparentnosti iskaza o javnoj potrošnji. Provedeno istraživanje pokazuje da su razvijene zemlje unaprijedile računovodstvene i izvještajne sustave dok ti procesi tek predstoje u tranzicijskim zemljama. Dinamika transformacije državnog računovodstva ovisi o nizu čimbenika, a dominantna bi mogla biti ambicija što ranijeg uključivanja tranzicijskih zemalja u europske integracijske procese. S obzirom na objektivne okolnosti poraća, gospodarsku i demografsku devastiranost i nije realno očekivati da se financijsko-informacijska nadgradnja razvija brže od dinamike razvoja ekonomsko političke baze. Stupanj razvoja državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine treba promatrati u tom kontekstu i u ocjeni napretka te komparaciji s drugim zemljama uzeti u obzir specifične okolnosti.

Državno računovodstvo; međunarodni računovodstveni standardi; tranzicijske zemlje

nije evidentirano