hrvatski

Utjecaj promjena u dohotcima glavnih emitivnih zemalja na turistički promet u Hrvatskoj

Za turističko tržište se kaže da je ono zapravo tržište potražnje, i da je u odnosu na turističku ponudu potražnja uvijek jači tržišni “partner”. Ove konstatacije proizlaze iz činjenice da je truristička potražnja, iako ovisna o mnogim čimbenicima, najosjetljivija na promjenu dohotka, te kao takva, čak i u uvjetima deficitarnosti turističke ponude, onemogućuje normalno formiranje cijena u turizmu. Stoga je, radi lakšeg i kvalitetnijeg izbora strategije tržišnog nastupa, za subjekte turističkog gospodarstva veoma značajno determinirati dohodovnu elastičnost turističke potražnje za njihovim turističkim proizvodom. Svjesni toga kao i činjenice da turizam predstavlja prioritetni sektor hrvatskog gospodarstva, te da glavninu turističkog prometa u Hrvatskoj obavljaju stranci, autori su, kao cilj ovoga rada, nastojati utvrditi da li promjene u individualnim dohotcima nama najemitivnijih zemalja (Austrija, Italija, Njemačka i Slovenija) utječu na razinu prometa kojeg turisti porijeklom iz tih zemalja ostvaruju kod nas. Autori su u tu svrhu primijenili dugoročnu i kratkoročnu analizu. Dugoročna se analiza temelji na vektorskoj kointegraciji po Soren Johansenovoj metodologiji, putem koje su izračunali dugoročne elastičnosti turističkog prometa na promjene individualnih dohodaka turista iz glavnih emitivnih zemalja za Hrvatsku. Kratkoročna analiza temelji se na vektorsko autoregresivnim modelima (VAR) putem kojih su autori izračunali kratkoročne dinamičke koeficijente elastičnosti turističkog prometa na promjene individualnih dohodaka turista iz glavnih emitivnih zemalja za Hrvatsku.

dohodovna elastičnost; turistička potražnja; vektorska autoregresija; kointegracijska analiza; Hrvatska

nije evidentirano