hrvatski

Knezovi Zrinski u 14. i 15. stoljeću između starog i novog teritorijalnog identiteta

Prilikom samoodređivanja vlastitog identiteta za plemićke obitelji ili rodove veliku je važnost imalo njihovo sjedište. U slučajevima obitelji koje su iz nekog razloga morale to sjedište zamijeniti novim, kako je to bio slučaj s knezovima Zrinskim, moralo je doći i do promjene identiteta obitelji, izrazito u slučajevima kada je to novo središte bilo prilično udaljeno od prijašnjeg rodovskog ili obiteljskog sjedišta. Potrebno je naglasiti da su kompleksnom sustavu rodovskog funkcioniranja jednaku jačinu imali zadržavanje starog identiteta i formiranje onog novog, a protokom vremena naglasak prelazi na ovo posljednje. Kada je knez Grgur Bribirski zamijenio s kraljem Ludovikom I. Ostrovicu za Zrin započeo je i proces formiranja novog identiteta knezova Zrinskih. Važno je napomenuti kako to nije značilo odbacivanje starog rodovskog identiteta vezanog uz rodovsko sjedište u Bribiru. Knez Grgur se kasnije i osobno vratio u Bribir, a u njemu je živjela i njegova udovica Katarina. Kasniji knezovi Zrinski nastojali su zadržati svoj utjecaj i pripadnost rodu Šubića te su sudjelovali u nekim zajedničkim poslovima i željeli povećati udio koji su imali u Bribiru. S druge strane, knezovi Zrinski morali su izgraditi i osigurati svoj položaj i kao slavonski velikaši. Kako bi ostvarili taj cilj morali su postati integralni dio lokalne vladajuće elite što su ostvarivali na različite načine. Iako je jačanje gospodarskog položaja često dovodilo do sukoba sa susjedima koji su se znali pretvarati u dugodišnje konflikte, mirenja i dogovori kojima su se takvi sukobi rješavali, najčešće popraćeni sklapanjem ženidbenih saveza, naglašavali su važnost knezova Zrinskih unutar velikaškog kruga srednjovjekovne Slavonije. Ženidbene strategije su općenito igrale važnu ulogu u integraciji, kao i uključivanje u postojeći klijentelski sustav na lokalnoj i regionalnoj razini. Izlaganje prati integraciju knezova Zrinskih u slavonsku sredinu te pokušaje održavanja položaja u Bribiru do njihove transformacije uvjetovane različitim društvenim, političkim i osobnim faktorima (pad Bribira pod osmanlijsku vlast, smjena na kraljevskom prijestolju i dolazak Habsburgovaca na vlast, osmanlijsko napredovanje u Slavoniji i konačni gubitak Zrina te pomicanje u druga sjedišta).

plemstvo; Zrinski; društvena povijest; kasni srednji vijek

nije evidentirano