hrvatski

Holocenski sedimenti kao zapis promjena u okolišu Jadranskih slivova

Geološki zapis je nezamjenjiv izvor podataka o prošlim reakcijama okoliša na promjene klime i korištenja zemljišta naročito u tijekom holocena te dobiveni podaci mogu bitno doprinijeti modeliranju budućih promjena u okolišu. Korištenje mikropaleontologije, mineralogije i geokemije sedimenata (marinskih, jezerskih i aluvijalnih) za rekonstrukciju zbivanja u ekosustavu krških terena i razvoja slivova od presudnog je značenja kako bi se utvrdili kompleksni odnosi između tala, biljaka, klime i korištenja zemljišta u krškim slivovima. Na temelju dosadašnjih istraživanja kako autora ovog projekta tako i drugih relevantnih istraživača jadranskog prostora i krškog zaleđa odabrani su najpovoljniji prostori akumulacije sedimenta tijekom holocena u području hrvatskog krša i jadranskog priobalja, a istraživanja su planirana na neporemećenim jezgrama holocenskih sedimenta (3-6m dužine) čijom analizom će se s velikom razlučivošću moći utvrditi promjene i fluktuacije klime, promjene u korištenju zemljišta, promjene intenziteta kemijskog i fizičkog trošenja i akumulacija onečišćenja u analiziranim slivnim područjima u kojima se odvija akumulacija sedimenata. Pri istraživanju korišteno je niz metodoloških pristupa koji uključuju klasične analize i interpretacije okolišnih pokazatelja (proxies) kao što su analize palinofacijesa, pougljene tvari, granulometrije, mineraloškog sastava (XRD analize), te kemijske analize (ICP-AES, AAS) profila holocenskih sedimenta, detaljno geomorfološko kartiranje aluvijalnih naslaga (pomoću GPS-a submetarskoj rezoluciji). Matematičko statističke metode analize vremenskih serija podataka. Hidrološko-klimatski geomorfološki modeli kao što su CAESER i HydroTrend, a koji uključuju većinu varijabli koje definiraju slivno područje (drenažna mreža, okršenost, reljef, akumulacijske i poplavne prostore, te fizičke varijable (padaline, debljina tla, hidrološka vodljivost, uporabit će se za modeliranje promjena u krškom prostoru tijekom holocena. Glavna pitanja koje postavlja ovo istraživanje su (1) na koji način su klima i ljudi promijenili bilance vode, sedimenata i kemijskih supstanci za vrijeme holocena u jadranskom krškom prostoru i kakve su posljedice tih promjena, (2) kako kao promjene klime i korištenja zemljišta kao i razine mora utječu na ukupnu raspodjelu sedimenta i kemijskih elementa naročito u priobalnim područjima te u jezerskim i kopnenim okolišima (slivovima), i (3) kako se mogu dobivene spoznaje o dinamici erozijskih, sedimentacijskih i biokemijskih procesa mogu primijeniti u integriranom gospodarenju kršom (kopnenom i priobalnom prostoru).

Holocen; okoliš; sedimenti; Jadran

nije evidentirano