Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 428262

Uspostavljanje i uloga mikorize u biljaka


Požgaj, Lidija
Uspostavljanje i uloga mikorize u biljaka 2009., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Uspostavljanje i uloga mikorize u biljaka
(Establishment and role of mycorrhiza in plants)

Autori
Požgaj, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2009

Stranica
20

Mentor
Tkalec, Mirta

Ključne riječi
Endomikoriza; ektomikoriza; apresorij; arbuskuli
(Endomycorrhiza; ectomycorrhiza; appressoria; arbuscules)

Sažetak
Mikoriza je simbioza korijenja biljaka i gljiva pri čemu dolazi do izmjene hranjivih tvari između biljke i gljive. Mikorizne gljive vjerojatno su bile važne u naseljavanju kopna biljkama. Biljka i gljiva utječu jedno na drugo na mnogo načina, međutim, koordinirani razvojni procesi na obje strane rezultiraju funkcionalnom simbiontskom jedinicom. Mikoriza se dijeli na dvije glavne vrste: endomikorizu i ektomikorizu. Postoji i prijelazni oblik, ektoendomikoriza. Najčešći i najvažniji tip endomikorize je arbuskularna mikoriza Uspostavljanje arbuskularne mikorize počinje izmjenom signala između gljive i biljke. Nakon toga dolazi do ekspresije gena za simbiozu te grananja hife i korijena. Kad hifa dođe do korijena na vrhu hife formira se apresorij, pomoću kojeg hifa ulazi u korijen sve do unutarnje kore gdje se u stanicama formiraju arbuskuli. Arbuskuli se koriste za razmjenu hranjivih tvari između biljaka i gljive. I drugi su tipovi endomikorize važni, erikoidna mikoriza i orhidejna mikoriza. Mikoriza se koristi u agrokulturi, hortikulturi, šumarstvu i cvjećarstvu. Premda je poznato da mikotrofne biljke imaju poboljšan rast i prinos te da su otpornije na promjene u okolišu mikoriza se još uvijek slabo koristi u poljoprivredi. Glavni razlog tome su tehnike izolacije i produkcije inokuluma na čijem se poboljšanju danas intenzivno radi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-1191196-1202 - Molekularni mehanizmi odgovora hrvatskih endemičnih i rijetkih biljaka na stres (Branka Pevalek-Kozlina, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Lidija Pribolšan, (344460)