hrvatski

Glazbeni život Poreča i okolice 1880.-1918.

U radu Glazbeni život Poreča i okolice autorica istražuje glazbenu djelatnost nakon 1880. godine, kada se intenzivira osnivanje i rad različitih udruženja i institucija pa do 1918. godine, kada u Istru nakon austro-ugarske vlasti dolazi talijanska. Glazbena zbivanja smještena su u povijesni okvir, a organiziranje glazbene djelatnosti u sklop nastojanja za organiziranjem kulturnih i drugih djelatnosti općenito. Rad ukazuje i na političku uporabu glazbe i njezinu funkciju u političkim hrvatsko-talijanskim sukobima. Poreč se u tom periodu gospodarski brže razvija. Bitne gospodarske grane poput poljoprivrede, trgovine i turizma su u usponu, a veliku važnost za razvoj imaju i prometnice. U porečkom kotaru zabilježen je i porast broja stanovnika. S višim standardom veća je potreba za kulturnim djelatnostima, pa tako i glazbenim. Od glazbenih društava najaktivnija su društva « Società filarmonica» kojima je zadaća bila promicanje glazbe i glazbenog odgoja, a cilj je bio osposobiti amatere za sviranje u bandi ili u orkestru te, u nekim društvima, osnivanje glazbene škole. Predstavljena su glazbena društva Poreča, Vižinade, Vrsara, Višnjana, Tara, Nove Vasi, Funtane, Baderne i Kaštelira. U radu je prikazana uloga koju je imalo porečko kazalište « Giuseppe Verdi» kao nositelj mondenih zbivanja. U kazalištu, svojevrsnom središtu raznih javnih društvenih skupova, održavale su se kazališne predstave, prikazivale su se opere i operete, izvodili su se koncerti, prikazivane su kino predstave. Istražen je i način glazbenog djelovanja Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, u vidu osnovnoškolskog programa i samog djelovanja društva koje je u okolici Poreča imalo svoje podružnice u Baderni, Kašteliru, Vabrigi, Žbandaju i Novoj Vasi. U njemu je iznijeta produkcija narodne glazbe dvaju najbrojnijih naroda koja su živjela na prostoru Poreča i okolice. Prikazani su narodni običaji koji su bili prisutni u životu stanovnika, a kojima je glazba sastavni dio. Autorica se osvrće i na crkvenu glazbu, na instrumente korištene za crkvene potrebe te na recipročni utjecaj crkve, glazbe i politike. Na kraju su predstavljene ostale neglazbene udruge od kojih su se neke, kao npr. « Club Fantasia» , « Napredak» ili sportsko društvo « Forza e Valore» , bavile i glazbenom djelatnošću. Rad završava s prikazom kulturnog i glazbenog djelovanja u godinama prvog svjetskog rata kada je kulturno-umjetničko djelovanje po cijeloj Istri pa tako i u Poreču puno skromnije.

povijest; glazba; muzikologija; kazalište; udruge; folklor; crkva; gospodarstvo

nije evidentirano