hrvatski

Ruralni prostor i društvena struktura - novi identitet Slavonije i Baranje

Industrijalizacija i njom potaknuta modernizacija u drugoj polovici dvadesetog stoljeća promijenile su sliku sela kako glede dominirajuće djelatnosti i profesionalne strukture stanovnika sela, tako i glede nove kvalitete društvenih odnosa. Slavonija i Baranja, kao tradicionalno najruralniji prostori u Republici Hrvatskoj, doživljavaju također promjene ne samo kroz marginalizaciju značenja poljoprivrede za ukupni društveni razvoj, već i kroz promjene ruralnog prostora. To se može pratiti kroz promjene obrazovne i profesionalne strukture stanovnika sela, kroz njihovo poimanje kvalitete života u selu i gradu, kao i kroz percepciju sadržaja svojstvenih selu i sadržaja svojstvenih gradu. Također je selo doživjelo i promjenu odnosa prema prirodi koju se sve više iskorištava, a sve manje održava. Naturocentička i ekocentrička dimenzija seoskog života zamijenjena je tehnocentričkom i pragmatičkom. Koliko je ovakva realnost prihvaćena među stanovnicima ovoga prostora, a koliko oni i dalje žive u tradicijskim obilježjima regije, željelo se doznati na samom terenu. Provedeno istaživanje u dvadeset sela Slavonije i Baranje i gradu Osijeku dijelom potvrđuje ovakve promjene i njihovu prihvaćenost među stanovnicima, ali i negira tezu da je budućnost ove regije izvan poljoprivrede, barem po mišljenju ispitanika. Ipak, realnost je promjena identiteta regije koju je okruženje percipiralo, a što se postupno prihvaća i iznutra, od samih stanovnika. U radu će biti prikazan dio rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta „ Post-tranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje“ .

ruralni prostor; Slavonija i Baranja; obrazovna struktura; profesionalna struktura; selo; grad; novi identitet

nije evidentirano