hrvatski

Politike povijesti: pregled razvoja discipline u Hrvatskoj i Slovačkoj

Ovaj rad daje komparativni pregled dosadašnje analize politika povijesti HDZ-ove vladavine u Hrvatskoj i HZDS-ove vladavine u Slovačkoj devedesetih godina 20. stoljeća, a koje su umnogome pri-donijele legitimaciji njihovih demokratski deficitarnih političkih po-redaka. Uvodno je dan pregled razvoja discipline politika povijesti te je naglašena važnost komparativnoga pristupa, osobito u proučavanju uloge politika povijesti u legitimaciji demokratski deficitarnih tranzi-cijskih poredaka u srednjoj i istočnoj Europi. Komparacija hrvatskoga i slovačkoga slučaja uzeta je s obzirom na sličnost njihova povije-snoga razvoja, te s time sličnoga kolektivnog sjećanja dviju nacija. Utvrđena je sadržajna sličnost legitimacy skoga povijesnog diskursa HDZ-ova i HZDS-ova režima: mita tisucugodišnje državnosti kona-čno ostvarene s uspostavom samostalne države, diskursa povijesne viktimizacije nacije s naglaskom na 20-stoljetnoj českoj/srpskoj he-gemoniji, te djelomicne rehabilitacije kvislinških drzava iz Drugoga svjetskog rata. Utvrdene su i razlike proizišle iz različitoga povije¬ snog iskustva dvjema nacijama zajedničke mađarske vladavine, te ra-zlika povijesnoga iskustva jugoslavenske/čehoslovačke federacije, kao i iz različite snage aktera političkih procesa u dvjema zemljama. Zaključno je istaknut nedostatak dosadašnjih istraživanja sadržan u činjenici da su ista uglavnom provodili povjesnicari i antropolozi u objema zemljama, koji nisu uspostavili vezu izmedu povijesnih nara-tiva i uporabe političke moći, a koja čini jezgru discipline politika povijesti.

politike povijesti; kolektivno sjećanje; politička moć; povije-sni narativ; tranzicija; demokratski deficit; devedesete; HDZ; HZDS; tisućugodišnja državnost; viktimizacija nacije

nije evidentirano