Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 426924

Srednjovjekovni Trogir : prostor i društvo


Benyovsky Latin, Irena
Srednjovjekovni Trogir : prostor i društvo, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2009 (monografija)


Naslov
Srednjovjekovni Trogir : prostor i društvo
(Medieval Trogir : Space and Society)

Autori
Benyovsky Latin, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatski institut za povijest

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
297

ISBN
978-953-6324-76-7

Ključne riječi
Trogir; srednji vijek; urbanizam; grad
(Trogir; Middle Ages; urbanism; town)

Sažetak
Razdoblje polovice 13. stoljeća obilježeno je urbanističkim i društvenim uzletom grada. Do sredine 15. stoljeća Trogir se pretvorio u organizirani gradski sustav s definiranim prostorima tipičnim za komunalno uređenje. Taj razvoj uvjetovale su određene društvene i političke okolnosti te pravni okviri. Gradski prostor bio je podijeljen na komunalni, crkveni i privatni. Do 1420. komunalnu vlast predstavlja gradsko plemstvo, čijim je interesima bio podređen i urbani razvoj grada. Društveno obilježje plemićkih rodova, struktura obitelji i težnja za očuvanjem patrimonija, utjecali su na grupiranje posjeda i za posljedicu su imali funkcionalne i arhitektonske promjene određenih dijelova grada. Sve su društvene grupe utjecale na razvoj gradskoga prostora i gradsku arhitekturu, prilagođavajući ih svom načinu života, mogućnostima i profesiji. Građevni projekti u gradu govore o materijalnim mogućnostima pojedinih investitora, ali i o stupnju organizacije društva. U Trogiru se razvijaju institucije za izgradnju pojedinih javnih objekata, te pravila za izgradnju privatnih kuća. Od 13. stoljeća definira se komunalni prostor, koji se nastoji očuvati i, ako je potrebno, proširiti. Tijekom cijeloga razdoblja može se pratiti politika komune prema naseljavanju grada i Prigrađa. Utjecaj pojedinih društvenih elemenata na izgled grada bio je uvjetovan i odnosom prema ugarskim kraljevima odnosno Veneciji. Utjecaj na posjedničke odnose i razvoj grada imale su i unutrašnjopolitičke prilike. Crkveni je posjed bio pod drugom jurisdikcijom, ali izgradnja sakralnih objekata i širenje crkvenih posjeda ovisili su i o mogućnostima grada i odlukama komune. Tijekom istraživanog radoblja razvija se i institucija koja je prikupljala sredstva, organizirala radove i angažirala majstore za izgradnju katedrale Sv. Lovre, tzv. Operaria. Politički odnosi u 14. stoljeću utjecali su i na smještaj plemićkih obitelji na prostoru grada. Ali, raspored njihovih nekretnina rezultat je i obiteljskih prilika, demografskoga razvoja, ženidbenih veza itd. U 15. stoljeću sve se više imovinski razdvaja i neplemićko stanovništvo. Bratovština Sv. Duha, vezana uz istoimenu crkvu, imala je više kuća i čestica u jezgri i Novome gradu te je bila bitan gospodarski i društveni čimbenik. Postupno se definiraju određene proizvodne i privredne zone grada, ali i kontroliraju se gospodarske aktivnosti. Procesi koji se zapažaju u Trogiru paralelno s izgradnjom grada jesu definiranje posjedovnih odnosa te stratifikacija i ekspanzija gradskoga prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0590 - Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život (Irena Benyovsky Latin, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Irena Benyovsky Latin, (219806)