hrvatski

Kretanje infektivnih bolesti probavnog sustava u gradu Zagrebu u razdoblju od 2001. do 2006. godine

Cilj: prikazati epidemiološke karakteristike infektivnih bolesti probavnog sustava i ukazati na još uvijek aktualan javnozdravstveni problem koji te bolesti čine. Materijal i metode: Analizirane su prijave oboljenja od zaraznih bolesti te epidemije akutnog gastroenteritisa i enterokolitisa u razdoblju od 2001. do 2006. godine, prema podacima rutinske statistike sustava praćenja zaraznih bolesti. Rezultati: U gradu Zagrebu u razdoblju od 2001. do 2006. godine prijavljeno je 89 790 oboljenja od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN Br. 60/1992), od čega 29 839 prijava čine bolesti probavnog sustava (odnosno 33% ukupnog prijava zaraznih bolesti). Alimentarne toksiinfekcije i enterokolitisi nepoznatog uzročnika zastupljene su s 62% prijava. Od etiološki dokazanih uzročnika najčešće su Salmonella spp. s 30%- tnim učešćem, potom Campylobacter spp. 4%-tnim, te Rotavirus s 1, 5%. Ostali dokazani uzročnici bolesti probavnog sustava (Shigella, Norovirus, Adenovirus i drugi) čine manje od 1% prijava. Prisutan je trend porasta salmoneloza i virusnih gastroenteitisa, dok enterokolitis pokazuje trend pada. U ljetnim mjesecima najviše se prijavljuju salmoneloze, a u ostalom periodu virusni gastroenteritis i enterokolitisi nedokazanog uzročnika. Zaključak: Usprkos poznavanju epidemioloških karakteristika infektivnih bolesti probavnog sustava, pojavnost tih bolesti se ne smanjuje, već one i dalje čine značajan zdravstveni, socijalni i ekonomski problem. Na veličinu problema ukazuje i podprijavljivanje zaraznih bolesti. Epidemiološki podaci čine osnovu za odlučivanje o mjerama sprečavanja i smanjenja pojavnosti ovih bolesti.

infektivne bolesti; probavni sustav

nije evidentirano