hrvatski

Status i struktura zdravstveno-turističke destinacija

Tradicijski lječilišni turizam, temeljen na prirodnim ljekovitim činiteljima, stagnira pa pada nakon Prvog svjetskog rata, da bi krajem 20. stoljeća predstavljao minorni dio hrvatskog turističkog proizvoda. S druge strane, razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, koji bi također trebao biti temeljen na prirodnim ljekovitim činiteljima, nailazi na niz nesporazuma između zdravstvenog turizma, prije svega zbog nedostatka odgovarajuće znanstvene i stručne osnovvice. Definiranje zdravstveno-turističke destinacije, tek je jedan dio takve osnovice. Istraživanje značajki zdravstveno-turističke destinacije provedeno je potrebnom analizom tradicijskih i novijih lječilišnih turističkih mjesta i njihovog funkcionalnog okruženja u odnosu na standardnu osnovu turističke destinacije. Pri tome su korišteni i rezultati istraživanja dvije studije slučaja (Varaždinske toplice i Naftalan). Rezultati istraživanja pokazuju da zdravstveno-turistička destinacija mora sadržavati tri bitne funkcionalno povezane sastavnice: prirodni ljekoviti činitelj, prirodno lječilište i lječilišno turističko mjesto s odgovarajućim okruženjem. Zaključak: zdravstveni turizam može se razvijati samo u turističkoj destinaciji, koja osim općih sadrži i posebne značajke važne za razvoj zdravstvenog turizma, s to su prirodni ljekoviti činitelji, prirodno lječilište i lječiljišno turističko mjesto s odgovarajućom okolicom.

zdravstveni turizam; zdravstveno-turistička destinacija; turistička destinacija

nije evidentirano