Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 42624

Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.)


Matijević, Zlatko
Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.) // Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42 (2000), _; 479-501 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.)
(The Croatian Peoples Party in Dalmatia (1919.-1929.))

Autori
Matijević, Zlatko

Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 42 (2000), _; 479-501

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Politička stranka; izbori; Dalmacija
(Political party; election; Dalmatia)

Sažetak
Autor je na temelju literature i suvremenog tiska, prikazao djelovanje Hrvatske pučke stranke (HPS) u Dalmaciji (1919.-1929.). Po svome nastanku HPS je bio specifičan – nastao je kao integralni dio Hrvatskoga katoličkog pokreta (HKP), koji je početkom XX. St. Pokrenuo krčki biskup Antun Mahnić. Sudbonosni događaj u povijesti HKP-a bio je osnutak Hrvatsdkoga katoličkog seniorata (1912.). Tijekom rata u seniorskim je redovima, pod utjecajem Petra Rogulje, pobijedila južnoslavenska politička orijentacija. Za njih je providencijalni raison d etre jugoslavenske državne zajenice (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) bio prvenstveno u otvaranju mogućnosti ujedinjenja katoličanstva i pravoslavlja na Balkanu. Katolički episkopat Kraljevine SHS, iako je načelno odobrio program HPS-a, nije nikada obvezao katoličke vjernike da moraju biti njegovi članovi. U izbornim nadmetanjima HPS je postizao relativno slabe rezultate. Najbolji je uspjeh bio ostvaren na izborima za Konstituantu (1920.). Tijekom deset godina svoga postojanja stranka je imala relativno najviše uspjeha u Dalmaciji. Na rujanskim parlamentarnim izborima 1927. HPS je, nakon više izbornih neuspjeha, ponovno postao parlamentarna stranka s jednim zastupničkim mandatom, koji je osvojen u južnodalmatinskom izbornom okrugu. Kada je, nakon atentata na Stjepana Radića i zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Barić, predsjednik HPS-a, ušao u vladu vlč. Antona Korošca, ovaj je njegov čin osudio znatan dio dalmatinskih članova stranke. Ovaj je Barićev potez prouzročio definitivni nestanak HPS-a s hrvatske i bivše jugoslavenske političke pozornice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00190302

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Zlatko Matijević, (72996)