Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 42562

Utjecaj genetske varijabilnosti kultivara lucerne na neka svojstva sjemena


Popović, Svetislav; Stjepanović, Mirko; Grljušić, Sonja; Čupić, Tihomir; Tucak, Marijana
Utjecaj genetske varijabilnosti kultivara lucerne na neka svojstva sjemena // Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 2000. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj genetske varijabilnosti kultivara lucerne na neka svojstva sjemena
(Influence of cultivar genetic variability on some alfalfa seed traits)

Autori
Popović, Svetislav ; Stjepanović, Mirko ; Grljušić, Sonja ; Čupić, Tihomir ; Tucak, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva / Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 2000

Skup
36. Znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22-25.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Sažetak
Poznato je da su klijavost, energija klijanja, masa 1000 zrna, a kod lucerne i udio tvrdih zrna usko povezani s krupnoćom zrna. Utjecaj krupnoće zrna lucerne na kakvoćna svojstva zrna malo je istraživan. Krupnoća zrna ovisi o nasljednim svojstvima kultivara i o agroekološkim uvjetima tijekom vegetacije (L u k i ć, 1986., E r i ć, 1987., K o l a k, 1994., G u b e r a c, 1996., A c h a r y i sur.1999., H a l l i sur.1998., G j u r i c i sur.1997.). Utvrđivanje utjecaja genetske varijabilnost kultivara lucerne na krupnoću sjemena, te na ostala gore navedena svojstva bio je cilj je ovoga istraživanja. Zato je nakon žetve 1998. i 1999. godine izdvojeno sjeme četiri kultivara lucerne (Vuka, Os-Sz, Osječka 90, Stela). Sjeme svakog kultivara razdjeljeno je na tri frakcije pomoću sita okruglog promjera veličine otvora 1, 50 mm i 1, 40 mm. Za svaku frakciju određena je masa 1000 zrna, nakon čega su uzorci stavljeni na naklijavanje (po standardnoj metodi). Određena je energija klijanja, ukupna klijavost, broj tvrdih i bolesnih zrna kao i broj abnormalnih klica, u četiri ponavljanja, a rezultati su obrađeni statističkim programom MSTAT. Rezultati dvogodišnjih istraživanja pokazuju statistički vrlo značajan utjecaj godine, kultivara i frakcije kao i međusobnu povezanost istraživanih svojstava na masu 1000 zrna. Najveću prosječnu masu 1000 zrna imao je kultivar Osječka 90 (2, 097 g), a najmanju kultivar Stela (1, 983 g). U prvoj godini istraživanja ostvarena je prosječno veća masa 1000 zrna za sve kultivare. Na energiju klijanja kao i na postotak tvrdih zrna statistički je bio vrlo značajan utjecaj kultivara, te frakcija. Najveću energiju klijanja imao je kultivar Osječka 90 (75, 375 %), a najmanju kultivar Stela (70, 458 %). S povećanjem krupnoće zrna povećava se energija klijanja. Najveći postotak tvrdih zrna imao je kultivar Stela (22, 58 %), a najmanji kultivar Osječka 90 (15, 54 %). Postotak tvrdih zrna smanjuje se s povećanjem krupnoće zrna (krupna frakcija 16, 28 %, sitna frakcija 22, 16 %). Iz provedenog istraživanja može se zaključiti da su istraživana svojstva uvjetovana genetskom strukturom kultivara, koja pod utjecajem agroekoloških uvjeta može manje ili više doći do izražaja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA