Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 425421

ULOGA ADHEZIJSKIH MOLEKULA ICAM-1 I VCAM-1 U NASTAJANJU PSORIJAZE


Čabrijan, Leo
ULOGA ADHEZIJSKIH MOLEKULA ICAM-1 I VCAM-1 U NASTAJANJU PSORIJAZE 2009., doktorska disertacija, Medicinski fakultet Rijeka, Rijeka


Naslov
ULOGA ADHEZIJSKIH MOLEKULA ICAM-1 I VCAM-1 U NASTAJANJU PSORIJAZE
(SIGNIFICANCE OF ADHESION MOLECULES ICAM-1 AND VCAM-1 IN DEVELOPMENT OF PSORIASIS)

Autori
Čabrijan, Leo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Rijeka

Mjesto
Rijeka

Datum
06.08

Godina
2009

Stranica
134

Mentor
Lipozenčić, Jasna

Ključne riječi
Stacionarna psorijaza; adhezijske molekule (ICAM-1 i VCAM-1) u psorijaze; receptor za interleukin 2; makrofag CD68; citotoksični limfociti (CD8); pomoćnički limfociti (CD4).
(Stationary psoriasis; adhesion molecules (ICAM-1; VCAM-1) in psoriasis; IL-2R;)

Sažetak
Psorijaza je upalna sustavna Th1 citokinska kožna bolest koja obuhvaća oko 1-3% populacije. Obilježena je pojavom eritematoskvamoznih žarišta po koži tijela, različite veličine i površine kože (kronična stacionarna psorijaza), a može zahvatiti i čitavu kožu (eritrodermijska psorijaza). Kada psorijaza zahvati i zglobove, tada govorimo o artropatskoj psorijazi (arthritis psoriatica). Pustulozna psorijaza je osobit oblik psorijaze s pustuloznim promjenama. U psorijatičnom epidermisu je vodeća promjena keratinocitna proliferacija povezana s upalnim promjenama, a očita je i uloga imunološkog sustava (prisutnost velikog broja aktiviranih limfocita T u epidermisu i dermisu, kao i povezanost psorijaze s razredom I HLA sustava). Drži se da je antigena stimulacija limfocita T u epidermisu preko razreda I HLA unutar kojeg se određuje vezivanje peptida i predodžba T stanicama koje su ključne u imunosnom odgovoru (CD4+ i CD8+). Aktivirane T-stanice izlučuju brojne Th1 citokine (interleukin 2-IL-2, γ interferon – INF-γ , tumor necrosis factor α – TNF-α , interleukin 6 – IL-6) koji potiču keratinocitnu proliferaciju. Psorijazu obilježuju promjene na krvnim žilama. Dokazano je da keratinociti izlučuju vaskularni endotelni čimbenik rasta (VPF/VESH) koji potiče angiogenezu i povećava propusnost krvnih žila za plazma proteine. Nova istraživanja govore o važnosti adhezijskih molekula ICAM-1 i VCAM-1 u nastajanju psorijaze. U ovom radu dokazana je njihova pojavnost u psorijatički promijenjenoj i nepromijenjenoj koži. U liječenju ove bolesti koja utječe na cjelokupni status bolesnika, uključujući i negativne psihičke posljedice, primjenjuje se lokalna terapija i sustavna s fototerapijom, fotokemoterapijom (PUVA), retinoidima, ciklosporinom, citostaticima (metotreksat). Unatrag deset godina primjenjuje se i imunoterapija protutijelima protiv odgovarajućih molekula koje sudjeluju u lancu imunoloških zbivanja u nastanku psorijaze. Cilj istraživanja Usporediti pojavnost aktiviranih limfocita T i adhezijskih molekula: intercelularne adhezijske molekule-1 (ICAM-1), vaskularne adhezijske molekule-1 (VCAM-1) te interleukin-2 receptora (IL-2r) u promijenjenoj i nepromijenjenoj koži ispitanika sa psorijazom (psorijatičara) s nalazom u koži zdravih ispitanika, kao kontrolne skupine. Na temelju tih nalaza dokazati ukoliko ima razlike u pojavnosti u odnosu na zdravu kožu dokazati njihovu ulogu u etiopatogenezi psorijaze. Materijal i metode U ovome radu učinjena je probatorna biopsija kože 50 ispitanika s psorijazom (psorijatičara), kod kojih je uzet uzorak promijenjene kože i nepromijenjene kože najmanje 5 cm udaljene od ruba promijenjene kože, bolesnika koji četrnaest dana nisu koristili sustavnu niti lokalnu terapiju protiv psorijaze. Uzet je uzorak kože kontrole skupine 50 ispitanika sa zdravom kožom. Potom su svježe smrznuti rezovi u fiziološkoj otopini obrađeni u Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Standardnim imunohistokemijskim postupkom izvršeno je bojenje tkiva kitovima tvrtke DAKO, za adhezijske molekule ICAM-1 i VCAM-1, a zatim očitavanje i limfocita CD4 i CD8, te CD68+ makrofaga , te IL-2r kitovima s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Statističku obradu podataka izvršili su statističari Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Rezultati Prema rezultatima ovoga rada utvrđena je statistički značajna razlika u pojavnosti ICAM-1 molekule iz promijenjene i nepromijenjene kože ispitanika sa psorijazom (psorijatičara) (p<0, 0001) u odnosu na (zdravu) kožu kontrolne skupine. Također je statistički značajna razlika u pojavnosti molekule VCAM-1 u odnosu na kožu kontrole(zdravih ispitanika) (p<0, 0001). Isto tako, uočena je značajna razlika u usporedbi IL-2r u (psorijatički) promijenjenoj koži ispitanika sa psorijazom u odnosu na kontrolnu skupinu (zdravih) ispitanika (p<0, 0001). Limfociti CD4 i CD8 su nađeni u većem broju u promijenjenoj koži ispitanika sa psorijazom u usporedbi s kontrolom (p<0, 001). Isto tako uočeno je povećano ispoljavanje CD68+ makrofaga u promijenjenoj koži ispitanika sa psorijazom u usporedbi s kontrolom (p<0, 001). Zaključak Prema rezultatima rada kao i prema nekim drugima autorima, utvrđena je statistički značajna razlika u pojavnosti adhezijskih molekula u koži ispitanika sa psorijazom (psorijatičara) i to u promijenjenoj u odnosu na nepromijenjenu kožu, čime je dokazana njihova važnost u etiopatogenezi psorijaze i u slijedu imunoloških zbivanja u koži ispitanika s apsorijazom (psorijatičara). Važno je istaknuti da se nepromijenjena koža ispitanika s apsorijazom (psorijatičara) nalazi u « ; stanju pripravnosti» ; i u svakom trenutku može nastati promjena na koži zbog visokih nalaza adhezijskih molekula u nepromijenjenoj koži ispitanika sa psorijazom (psorijatičara). Smatramo da bi odgovarajuća imunološka terapija protutijelima mogla biti učinkovita u liječenju psorijaze.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
218-0000000-3657 - Maligni epidermalni kožni tumori u Hrvatskoj (Jasna Lipozenčić, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka,
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb,
Akademija medicinskih znanosti,
Klinički bolnički centar Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Leo Čabrijan, (237832)