Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 423827

ANALITIČKE GLAGOLSKO-IMENSKE KONSTRUKCIJE U ENGLESKOM, HRVATSKOM I NJEMAČKOM JEZIKU – KOGNITIVNI PRISTUP


Gradečak-Erdeljić, Tanja
ANALITIČKE GLAGOLSKO-IMENSKE KONSTRUKCIJE U ENGLESKOM, HRVATSKOM I NJEMAČKOM JEZIKU – KOGNITIVNI PRISTUP 2009., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
ANALITIČKE GLAGOLSKO-IMENSKE KONSTRUKCIJE U ENGLESKOM, HRVATSKOM I NJEMAČKOM JEZIKU – KOGNITIVNI PRISTUP
(Analytical Verbo-Nominal Constructions in English, Croatian and German Language - A Cognitive Approach)

Autori
Gradečak-Erdeljić, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.7

Godina
2009

Stranica
257

Mentor
Brdar, Mario

Ključne riječi
Analitičke konstrukcije; light glagoli; kognitivno-konstrukcijska gramatika; shematizacija; konceptualna metafora; metonimija; nominalizacija; kontrastivna analiza
(Analytical constructions; light verbs; Cognitive-Construction Grammar; schematisation; conceptual metaphor; metonymy; nominalisation; Contrastive Analysis)

Sažetak
Ova je disertacija na temelju više metodoloških pristupa stvorila jednu koherentniju sliku o naravi analitičkih glagolsko-imenskih konstrukcija u engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku te ukazala na moguće međuodnose i u tipološki divergentnim jezicima ukoliko se kao metode proučavanja osim tradicionalnih kontrastivnih pristupa primjenjuju i detektiranje kognitivno-jezičnih procesa kao što su proces shematizacije značenja tzv. light glagola, alternativno profiliranje relacijskih predikacija procesa i stvari te konceptualne metafore i metonimije. U uvodnom se dijelu daje pregled teorijske podloge lingvističkog istraživanja tog tipa konstrukcija te se utvrđuje koji su odlučujući motivacijski elementi za konstrukcijsko-kognitivni pristup analizi korpusa temeljen na Langackerovom (1987, 1991) modelu kognitivne gramatike i teoriji konceptualne metafore i leksičkih mreža (Norvig i Lakoff 1987). Veći se dio analitičkog prostora posvetio analizi engleskih konstrukcija s light glagolima have, give, take i make, gdje se analizom smjera protoka energije i dinamike sila (Talmy 1988, Brugman 2001) ukazuje na njihovu ulogu u stvaranju konstrukcijskog značenja koje za osnovu ima značenje izricanja glagolskog načina radnje (Aktionsart). Također je poduzeta razrada njihovih značenjskih mreža s procesom shematizacije kao preduvjeta za njihovu uporabu kao light glagola. Imenski je dio engleske konstrukcije analiziran na temelju procesa nominalizacije koji u pozadini ima konceptualnu metaforu DOGAĐAJI SU STVARI i proces metonimijski uvjetovanih epizodičnih nominalizacija. Kontrastivnu analizu primjera u hrvatskom i njemačkom jeziku poduzimamo radi utvrđivanja univerzalnih kategorija shematizacije glagola i procesa nominalizacije na temelju gore navedenih kognitivnih mehanizama. Analiza ukazuje na postojanje svih tih procesa u obama jezicima, dok horizontalna analiza strukture prijevodnih ekvivalenata ukazuje i na specifičnosti kako hrvatskog, tako i njemačkog jezika, koji svaki ponaosob imaju tendenciju kodiranja događajnih shema različitim glagolskim, pretežno prefigiranim oblicima, uz visoku frekvenciju tzv. FVG-konstrukcija u njemačkom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
122-1301049-0606 - Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima (Mario Brdar, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Tanja Gradeč, (254695)