hrvatski

Imidakloprid – “ čuvar” maslinika

Pojava otpornosti populacije štetnika na organofosfate i metilkarbamate, inhibitore acetil kolinesteraze, dovela je do njihove slabije učinkovitosti i uvjetovala da ih neonikotinoidninsekticidi istisnu iz uporabe.Imidakloprid je najvažniji neonikotinoid, a odlikuje se niskom postojanosti u tlu, visokom insekticidnom aktivnosti i niskom toksičnosti u sisavaca. Neurofiziološkstudije su potvrdile da je on agonist postsinaptičkih nikotinskih acetilkolinskih receptora, pri čemu izaziva najprije stimulaciju postsinaptičkih membrana, a nakon toga paralizu prijenosa živčanih impulsa. U Hrvatskoj se imidakloprid često koristi u maslinicima Istre i kvarnerskih otoka kao efikasno sredstvo u zaštiti nasada maslina protiv različitih nametnika. Progresivno povećanje proizvodnje i primjene pesticida u poljoprivredi predstavlja veliku opasnost za onečišćenje okoliša, osobito podzemnih voda. Kada pesticid uđe u okoliš ovisan je o mnogim fizikalnim i kemijskim procesima. Procesi sorpcije jedni su od glavnih faktora koji utječu na postojanost i pokretnost pesticida u okolišu.U ovome radu opisani su postupci sorpcije i razgradnje imidakloprida i njihova ovisnost o karakteristikama tla u četiri maslinika Istre i kvarnerskih otoka. Sastav i svojstva tla (veličina čestica, udio organskih tvari, kiselost tla) imaju izrazit utjecaj na postupke sorpcije i razgradnje imidakloprida. Sorpcija imidakloprida je jača, a razgradnja brža u tlu s višim udjelom gline i humusa te nižoj kiselosti tla. Razgradnja imidakloprida u tlu se odvija sporo i kontinuirano. S vremenom poluraspada iznad 110 dana, imidakloprid se može svrstati u postojane pesticide. Uslijed česte primjene ipak predstavlja potencijalnu opasnost zbog ulaska u ciklus kruženja tvari u okolišu s posljedičnim štetnim djelovanjem na biljni i životinjski svijet, a time i na čovjeka.

imidakloprid; insekticid; nikotinski acetilkolinski receptori; razgradnja; sorpcija; tlo

nije evidentirano