hrvatski

Genetska varijabilnost kultivara lucerne dobivena višegodišnjim izborom

Oplemenjivanjem lucerne na Poljoprivrednom institutu u Osijeku želimo stvoriti kultivare za intenzivno korištenje tijekom 4-5 godina, većeg sadržaj bjelančevina u suhoj tvari, tolerantnih na najvažnije bolesti, te niži pH tla. Dugogodišnjim kontinuiranim radom na oplemenjivanju lucerne dobiveni su genotipovi određenih svojstava(27), koji su 1993. godine posijani zajedno sa kultivarima Osječka 66 (br.29) i Osječanka 88(br.28) (standardni kultivari značajno zastupljeni u širokoj proizvodnji) na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. U radu su obrađeni rezultati dobiveni u razdoblju od 1994. do 1997. godine (prinos zelene mase, suhe tvari, sadržaj i prinos bjelančevina). Godine 1994 i 1995. jedno ponavljanje u drugom porastu ostavljeno je za proizvodnju sjemena. U istraživanom razdoblju (četiri godine bez prve godine proizvodnje), statistički opravdana razlika bila je djelovanjem godine i kultivara. U odnosu na kultivare "Osječka 66" i "Osječanka 88" viši prinos zelene mase dali su genotipovi br.22 i 27 za 0.56 -2.0%, suhe tvari genotip br.27 (4.08%) i br.1 (1.33%), bjelančevina broj 27(7.13 i 10.8 %) i br.12 (6.3 i 10, 0%) . Po godinama istraživanja najveći prinos suhe tvari i bjelančevina ostvaren je u drugoj godini (S.T. 24, 4 t/ha, bjelančevina 5.774 kg/ha), a najmanji u petoj godini (S.T.12.7 t/ha, bjelančevina 3.005 kg/ha). Najviši prinos zelene mase dobiven je u trećoj godini (108.99 t/ha), a najmanji u petoj godini (60.57 t/ha). Najviši prinos sjemena u 1994. godini ostvaren je s genotipom 25 (858, 8 kg/ha) dok je prosječni prinos svih ispitivanih genotipova iznisi 570 kg/ha. Godine 1995. prosječni prinos sjemena je bio znatno niži (142, 4 kg/ha), a najviši je ostvaren kultivarom Osječka 66 (296 kg/ha).

lucerna; genotip; prinos; zelena masa; suha tvar; sjeme

nije evidentirano