hrvatski

Ljubav u doba Hladnog rata

Ametteovo viđenje političkog kontroliranja Bertolta Brechta u romanu ''Brechtova ljubavnica'' realizira se prvenstveno kroz fiktivni odnos velikog njemačkog dramatičara i njegove tobožnje ljubavnice Marije Eich. Na tragu putova koje je utrla Nova povijest potkazavši historiografsku znanost kao proizvođačicu znanja problematičnog statusa, biografski diskurs, ovom prigodom dakle zaogrnut ruhom romana, dobiva kredibilitet u svojim namjerama da rasvijetli određenu ideološku i društvenu dimenziju jednog doba. Amette preuzima i postmodernistima tako dragu ideju o smrti prosvjetiteljske ideje o ljudskom napretku i slobodi, ali će, paradoksalno, baš aludirajući na Voltairea pokazati da obrađivanje svog vrta nije zastarjela ideja, već da i dalje ima i te kakvog smisla.

Jacques-Pierre Amette; Brechtova ljubavnica; fiktofaktalnost; ironija; postmodernizam; paradoks

nije evidentirano