hrvatski

Apendiseta robiniae Gill. (Hom., Aphididae)- novi štetnik bagrema u Hrvatskoj

Bagrem je biljka sjevernoameričkog podrijetla donijeta 1601.g. u Europu. Tek nakon velikog povećanja prekomorskog prometa i radikalnog skraćenja trajanja putovanja u drugoj polovini ovog stoljeća počelo se nehotice prenositi i štetnike bagrema nearktičkog podrijetla - bagremov miner- Parectopa robiniella i bagremova lisna uš- Apendiseta robiniae. Ova potonja široko je rasprostranjena u Sjevernoj Americi, a njezin areal rasprostranjenja u Europi je Engleska, Njemačka, Španjolska, Mađarska, Italija i neke druge zemlje. 1978.g. otkrivena je u Italiji, a u Hrvatskoj smo je prvi puta našli 1984.g. U povećanoj mjeri nalazimo je u poslijednjih godina. Kako se radi o novom članu naše entomofaune i potencijalnom ekonomskom štetniku o kojem u nas nije još ništa objavljeno dajemo ovaj prikaz. Bagremova lisna uš- Apendiseta robiniae (Gillete) prvi je puta opisana kao Callipterus robiniae, zatim je premještena u rod Myzocallis Pass. (Myzocallis robiniae Gillete&Palmer 1.c.), a danas je prema Richardsu (1.c.) smještena u novi rod Apendiseta. Uš živi i hrani se na bagremu- Robinia pseudoaccacia i R. neomexicana, ali je također zabilježena i na japanskoj sofori, Sophora japonica. Krilate ženke su duge 1, 5-2 mm, tijelo je sumpornozelene boje, a iste su boje sifoni i kauda. Noge su depigmentirano slamnate boje. Sve su generacije krilate, samo je jesenska ženka beskrilna i ona leže zimsko jaje. Apendiseta robiniae je holociklička monoecijska vrsta. Zadražava se na lišću, najčešće na naličju, ali se lišće rijetko deformira. Uš intenzivno medi te se uslijed obilja medne rose naseljavaju gljive čađavice. Time se smanjuje asimilacijska površina i metabolizam domaćina, a posljedica je žućenje i otpadanje lišća, dok je kod jačih zaraza moguće i sušenje mladih bagrema.

Apendiseta robiniae; bagrem

nije evidentirano