hrvatski

Odnos između religioznosti, vrijednosti i liberalnosti

Cilj istraživanja bio je provjeriti odnos između religioznosti, vrijednosti i liberalnosti adolescenata. U istraživanju su sudjelovali učenici od 1. do 4. razreda, između 14 i 19 godina (N=211). Religioznost je operacionalizirana preko dimenzije religiozne prakse, a vrijednosti skalom vrijednosti koja sadrži 15 čestica a omogućuje mjerenje tri vrijednosne orijentacije: tradicionalne, materijalne te vrijednosti privatnosti i nezavisnosti. Liberalnost se mjerila skalom stavova prema spolnosti i braku. Utvrđene su značajne razlike u prakticiranju vjere s obzirom na spol i mjesto boravka pri čemu vjeru više prakticiraju adolescentice i oni koji žive na selu. Ujedno adolescenticama su važnije tradicionalne vrednote i ujedno su više intrinzično motivirane molitvi. Unutarnji i vanjski poticaji molitvi pokazuju značajan doprinos u objašnjavanju prakticiranja vjere, pri čemu su unutarnji poticaji molitvi relativno važniji. Prakticiranje vjere, tradicionalne vrednote i vrednote privatnosti i nezavisnosti omogućuju značajno objašnjenje liberalnosti. Srednjoškolci koji prakticiraju vjeru i kojima su tradicionalne vrednote izrazito važne u životu ujedno su konzervativniji. Liberalni adolescenti više drže do spolnih iskustava, političke angažiranosti, odanosti samom sebi, zauzimanja za drugoga i osnivanja vlastite obitelji.

adolescenti; liberalni stavovi; vrijednosti; religioznost

nije evidentirano