Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 421838

Utjecaj dušične gnojidbe na kemijski sastav mošta i vina sorti Graševina, Chardonnay i Rizling rajnski (Vitis vinifera L.)


Karoglan, Marko
Utjecaj dušične gnojidbe na kemijski sastav mošta i vina sorti Graševina, Chardonnay i Rizling rajnski (Vitis vinifera L.) 2009., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Utjecaj dušične gnojidbe na kemijski sastav mošta i vina sorti Graševina, Chardonnay i Rizling rajnski (Vitis vinifera L.)
(Effect of nitrogen fertilization on chemical composition of Italian Riesling, Chardonnay and White Riesling must and wine (Vitis vinifera L.))

Autori
Karoglan, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2009

Stranica
144

Mentor
Kozina, Bernard ; Jeromel, Ana

Ključne riječi
Dušična gnojidba; aminokiseline; alkoholna fermentacija; dušični spojevi
(Nitrogen fertilization; amino acids; alcoholic fermentation; nitrogen compounds)

Sažetak
Dušična gnojidba jedan je od uobičajenih agrotehničkih postupaka u vinogradarskoj proizvodnji čime se može utjecati na povećanje vegetativne mase vinove loze i prinosa grožđa, ali i na dinamiku dozrijevanja vezanu prvenstveno uz razlike u koncentracijama šećera te ukupnoj kiselosti u grožđu. Intenzitet promjena vezan je kako uz ampelografska svojstva pojedinog kultivara vinove loze tako i uz agroekološke i klimatske prilike pojedinog proizvodnog područja (podregije, vinogorja). Detaljnih istraživanja vezanih uz sastav dušičnih spojeva mošta i vina kod nas je vrlo malo, a primjena dušičnih gnojiva u pravilu se zasniva na empiriji, čime se ne može osigurati prepoznatljiva kakvoća vina na tržištu, gledano prije svega kroz različite enološke postupke, počevši od fermentacije mošta u kojoj dušik ima nezamjenjivu ulogu. U pojedinim godinama, kao i kod pojedinih kultivara često treba reagirati dodatkom hrane za kvasce, pri čemu se zanemaruje da adekvatna gnojidba dušikom u vinogradu može značajno smanjiti mogućnost pojave različitih problema tijekom alkoholne fermentacije. Stoga je primarni cilj ovog istraživanja ustanoviti u kojoj mjeri različito doziranje dušične gnojidbe utječe na kemijski sastav mošta odnosno vina sorata Chardonnay, Rizling rajnski i Graševina u uvjetima Zagrebačkog vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora, razmatrano kroz sadržaj ukupnog dušika, sastav pojedinačnih aminokiselina i amonijaka, koncentraciju indol-3-octene kiseline te hlapivih spojeva koji nastaju tijekom alkoholne fermentacije. Na osnovi dobivenih rezultata pokušat će se definirati optimalna razina gnojidbe za ispitivane kultivare u proizvodnim uvjetima Zagrebačkog vinogorja a koja će pozitivno utjecati na kemijski sastav mošta i vina. Uz to cilj je definirati i aminokiselinski profil ispitivanih kultivara u datom agroekološkom području i utvrditi u kojoj mjeri on odražava genetske različitosti između pojedinih kultivara, odnosno specifičnosti regije iz koje vino potječe. Gnojidbeni pokus na Graševini, Chardonnayu i Rizlingu rajnskom provedeni su tijekom 2006 i 2007 proizvodne godine, na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu u Jazbini, koja se nalazi u sklopu Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Sve sorte su cijepljene na podlogu SO4. Pokus je postavljen u četiri tretmana, svaki u tri repeticije kao slučajni blokni raspored. Gnojidba dušikom u obliku uree bila je kako slijedi: 0 kg/ha - K, 51 kg/ha (23 kg N/ha) – N1, 152 kg/ha (70 kg N/ha) – N2 te 254 kg/ha (117 kg N/ha) – N3. Grožđe je brano po tretmanima te je svaka repeticija unutar tretmana prerađena posebno, te je nakon muljanja, runjanja i taloženja samotočne frakcije mošta pokrenuta fermentacija selekcioniranim sojem kvasca S. cervisiae soj 228, u 100 l inox tankovima. Uzorci mladog vina uzimani su za analizu netom po završetku alkoholne fermentacije. Dobiveni rezultati pokazali su da gnojidba pozitivno utječe na kakvoću mošta i vina gledano kroz sadržaj dušičnih spojeva. Utjecaj dušične gnojidbe razlikovao se ovisno o kultivaru ali i proizvodnoj godini. Sami tretmani dušične gnojidbe međusobno su se značajno razlikovali, tako da je aplikacija od 70 kg N/ha više puta bila sasvim dovoljna da bismo uočili razlike među mnogim parametrima. Po prvi puta smo dobili i saznanja o aminokiselinskom profilu Graševine, ali i preostalih dvaju kultivara sa ovog proizvodnog područja. Općenito razina svih dušičnih spojeva, pa tako i aminokiselina vrlo je niska, a sukladno tome i razina većine spojeva koji nastaju tijekom alkoholne fermentacije. Temeljem postignutih rezultata možemo zaključiti da je gnojidba dušikom značajno modificirala kemijski sastav mošta i vina pokusnih kultivara. Gnojidba sa 70 kg N/ha (N2) izdvojila se kao optimalna doza za kultivare položaja Jazbina, ali nije zanemariv ni utjecaj aplikacije 117 kg N/ha (N3), poglavito po pitanju brzine tijeka fermentacije. Nameće se potreba daljnjih istraživanja, počevši od dinamike dušika u tlu i vinovoj lozi, pa sve do sastava mošta kako bi se osigurali optimalni uvjeti za nesmetano odvijanje alkoholne fermentacije, što u konačnici može garantirati i bolju kakvoću vina kao konačnog proizvoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-1781845-1915 - Smjernice za kontroliranu ishranu vinove loze i proizvodnju vina (Mirjana Herak Ćustić, )
178-1781845-1985 - Uzroci netipične arome starenja u vinu (Ana Jeromel, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Marko Karoglan, (261406)