Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Dijakronijska varijacija u metaforičkim modelima: razrada metodologije (CROSBI ID 354818)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Stanojević, Mateusz-Milan Dijakronijska varijacija u metaforičkim modelima: razrada metodologije / Maček, Dora (mentor); Zadar, Odjel za anglistiku, . 2009

Podaci o odgovornosti

Stanojević, Mateusz-Milan

Maček, Dora

hrvatski

Dijakronijska varijacija u metaforičkim modelima: razrada metodologije

Svaka se teorija metafore nužno bavi značenjem, a temeljno je pitanje bilo koje teorije značenja odnos između jezika i razumijevanja. Neke su filozofske, lingvističke i književno-teorijske škole objašnjavale metaforu kao isključivo jezičnu pojavu, dok je druge teorije smatraju dijelom našeg umnog ustroja, tj. pojavom koja je vezana prvenstveno uz naše shvaćanje svijeta (pa tek posredno i uz jezik). Kognitivna lingvistika u potpunosti je usustavila potonji pristup – metafora je u njoj konceptualni mehanizam strukturiranja konvencionalnog znanja, a ujedno i sposobnost konstruiranja značenja. Gledajući općenitije, kognitivni lingvisti opisuju kako jezične pojavnosti (od fonema i intonacijskih jedinica, morfema, preko imenica, glagola, subjekata i predikata pa do tema i rema) odražavaju umne procese. Kognitivnolingvistički pristup konceptualnoj metafori ima brojne prednosti, od kojih je najvažnija sveobuhvatnost – konceptualna je metafora paradigmatska i sintagmatska sposobnost, konvencionalna i inovativna, ovisna o kulturi i biologiji, sinkronijske i dijakronijske naravi. Ipak, upravo u njezinoj različitosti leži i najveći problem istraživanja: nedostatak teorijskog modela koji bi uzeo u obzir mnogolikost konceptualne metafore istodobno nudeći razrađen i cjeloviti metodološki aparat. Cilj je ovog rada zacrtati integrirani model konceptualne metafore s posebnim naglaskom na istraživanje dijakronijskog korpusa te ponuditi cjelovitu sustavnu metodu istraživanja. Rad je odgovor na tri istraživačka pitanja: je li moguće dijakronijsko istraživanje konceptualnih metafora, koji su dijelovi cjelovitog opisa shvaćanja metaforičkog koncepta te koja cjelovita metodologija to omogućava. Na praktičnoj razini, odgovori se temelje na provjeri predložene metode na konceptu LŎ VE na srednjoengleskoj građi. Tako doprinos ovog rada nadilazi metodološko-teorijske okvire, te nudi i praktične zaključke za jedno neistraženo područje u srednjoengleskome, omogućujući donošenje pretpostavki o načinu razvoja shvaćanja koncepta LŎ VE od razdoblja srednjoengleskoga do danas. Integrirana teorija konceptualne metafore i cjelovita metoda njezinog istraživanja ujedinjuju kognitivnu gramatiku i semantiku s konceptualnim, korpusnim, gramatičkim i diskurzivnim metodama istraživanja. Prema integriranoj teoriji koju razvijamo, cilj konceptualne analize metaforičkih kulturnih modela jest: (1) odrediti pojedinosti vezane uz pojedine konceptualne metafore/metonimije (opći oblik konceptualne metafore, njezinu konvencionalnost, preslikavanja i njihovu djelomičnost i detaljnost), (2) odrediti kulturne modele/scenarije vezane uz ciljnu domenu i njihove sudionike, te (3) odrediti koje konceptualne metafore/metonimije sudjeluju u kojim dijelovima kulturnih modela/scenarija i u kojem su odnosu. Cjelovita metoda uzima u obzir navedene ciljeve, a u analizu uključuje i sljedeće tekstualne elemente: (a) utvrđivanje sadržaja konceptualne metafore, (b) utvrđivanje prijenosnika, (c) utvrđivanje gramatičkih veza između prijenosnika i sadržaja, te (d) utvrđivanje konvencionalnosti jezičnih veza. Analiza se odvija u skladu sa specifičnostima istraživane domene. Na taj način cjelovita metoda nudi uređeni slijed koraka analize: 1. Određivanje specifičnosti domene (utvrđivanje ciljnih izraza na temelju sekundarnih izvora) 2. Utvrđivanje sadržaja (konkordancijama ciljnih izraza i svih njihovih oblika te semantičko-gramatičkom analizom konstrukcija s ciljnim izrazima) 3. Utvrđivanje prijenosnika (u pojedinim skupinama konstrukcija) i utvrđivanje gramatičkih veza između prijenosnika i sadržaja (semantička analiza konstrukcija na temelju sekundarnih izvora) 4. Utvrđivanje općeg oblika konceptualne metafore (grupiranjem izraza prema semantičkim sličnostima prijenosnika i prema semantičko-gramatičkim konstrukcijama) 5. Utvrđivanje konvencionalnosti konceptualne metafore (jezičnom analizom) 6. Utvrđivanje preslikavanja i njihove djelomičnosti (grupiranje jezičnih izričaja unutar istih postuliranih konceptualnih metafora) 7. Određivanje detaljnosti konceptualne metafore (konceptualnom analizom) 8. Određivanje kulturnih modela/scenarija vezane uz ciljnu domenu i njihove sudionike (gramatičkom i diskurzivnom analizom) 9. Utvrđivanje koje konceptualne metafore/metonimije sudjeluju u kojim dijelovima kulturnih modela/scenarija i u kojem su odnosu (konceptualnom i diskurzivnom analizom). Na praktičnoj razini primjena integriranog modela i cjelovite metode na srednjoengleski koncept LŎ VE dala je očekivane rezultate. Pokazali smo da je koncept LŎ VE u srednjoengleskome složeni metaforički kulturni model koji se temelji na relacijskoj doslovnoj osnovi (sudionici S1 i S2 i trajanje t koje izlazi izvan okvira gledanja). Određivanje konceptualnih specifičnosti koncepta LŎ VE pokazalo je da postoje različite vrste LŎ VE, a na temelju jezičnih specifičnosti odlučili smo se za istraživanje imenice lŏ ve. Na temelju semantičko-gramatičke analize utvrdili smo doslovni standard koji nam je poslužio kao kriterij za određivanje metaforičnosti konceptualizacija. U korpusu smo pronašli sljedeće shematične skupine konceptualnih metafora: LŎ VE KAO PREDMET, LŎ VE KAO SILA, personifikacija, LŎ VE KAO SLUŽBA i ostale metaforičke konceptualizacije. Osim metaforičkih predočavanja, pronašli smo i brojne nemetaforičke konceptualizacije, koje djeluju u skladu s predodžbenim shemama SILE i RAVNOTEŽE u kulturnom modelu LŎ VE. Istraživanje suodnosa jezičnih obrazaca i konceptualnih metafora pokazuje da jezične konstrukcije koje su najudaljenije od jezgre (glagoli u kombinaciji s imenicom lŏ ve) imaju najshematičniji metaforički odnos s konceptom LŎ VE. S približavanjem jezgri izraza (npr. predatribucija imenice pridjevom), jezični i konceptualni primjeri su manje brojni, ali ujedno raste njihova karakterističnost za ciljni koncept. Primjena diskurzivne metode pomnog čitanja potvrdila je rezultate konceptualno-gramatičke analize te nam omogućila rekonstrukciju scenarija romantične/dvorske ljubavi i međudjelovanja gramatičke sheme, dijelova scenarija i metaforičkih predočavanja. U prvoj fazi scenarija, LŎ VE se predočava kao SILA koja djeluje na zaljubljenu osobu ili je personificirana. U drugoj fazi (kod predočavanja s jednim sudionikom) do izražaja dolaze konceptualne metafore koje označavaju intenzitet osjećaja (LŎ VE JE VATRA, količina entiteta, veličina) i nemogućnost kontrole nad sobom (LŎ VE JE SILA i njezina detaljna predočavanja, te personifikacija). Kod predočavanja s dva sudionika iskazuje se želja za ljubavlju ili za voljenom osobom putem metafora omeđenog predmeta (VRIJEDAN PREDMET, HRANA, ŽEĐ), a ljubavnikova ponašanja prema voljenoj osobi uokvirena su metaforom SLUŽBE. U sljedećim koracima scenarija voljena osoba zamjećuje da je zaljubljena osoba voli. To se izražava konceptualnom metaforom SLUŽBE, gdje zaljubljena osoba čini usluge voljenoj osobi, te procjenom vrijednosti usluge pomoću predodžbene sheme RAVNOTEŽE. Navedeni se koraci kod drugih vrsta ljubavi (npr. erotske ljubavi) temelje na razradi metafore RAZMJENE DOBARA putem konceptualnih metafora OTIMANJA, KRAĐE, KUPOVANJA, itd. Posljednje faze scenarija – uzajamnost ljubavi i ispunjenje scenarija – znače nestanak konceptualnih metafora karakterističnih za kulturni model ljubavi, te pojavu predočavanja vezanih uz druge kulturne modele (npr. osjećaj sreće, scenarij braka itd.). Na teorijskoj razini, potvrdili smo validnost integriranog modela konceptualne metafore kao i cjelovite metode. Drugim riječima, potvrdili smo hipoteze vezane uz dijelove cjelovitog opisa shvaćanja metaforičkog koncepta, cjelovitu metodologiju i dostupnost dijakronijskog materijala. Pokazali smo da se cjeloviti opis shvaćanja metaforičkog koncepta sastoji od opisa scenarija vezanih uz koncept, opisa metaforičkih i nemetaforičkih predočavanja vezanih uz koncept i opisa interakcije scenarija, metaforičkih i nemetaforičkih predočavanja. Pokazali smo da je opisani integrirani model moguće istražiti jedino pomoću cjelovite metode koja kombinira rezultate semantičko-gramatičke analize korpusa (kao temelja određivanja jezičnih veza koje su potencijalne konceptualne metafore i značajki vezanih uz shemu ciljnog koncepta), konceptualne analize jezičnih veza u korpusu (kao temelja određivanja eksplicitnih konceptualnih metafora) te pomnog čitanja u diskurzivnoj tradiciji (kao provjere korpusne konceptualne analize i kao temelja opisa interakcija scenarija i metaforičkih te nemetaforičkih predočavanja). Najzad, čitavo istraživanje ujedno pokazuje da je konceptualna metafora u historijskom kontekstu dostupna suvremenom istraživaču. Na teorijskoj i metodološkoj razini rad donosi sljedeće novosti u kognitivnolingvističko istraživanje konceptualne metafore: (1) nudi integrirani model konceptualne metafore koji uzima u obzir jezične i konceptualne podatke i ide ruku pod ruku s cjelovitom metodom istraživanja konceptualne metafore ; (2) nudi metodu koja daje usporedive rezultate, te se može koristiti za dijakronijske podatke. Na praktičnoj razini rad pokazuje primjenu cjelovite metode i integriranog modela i daje cjeloviti opis dosad neistraženog koncepta LŎ VE u srednjoengleskome. Daljnja istraživanja mogla bi se usmjeriti na uključivanje većeg broja semantičko-gramatičkih obrazaca u zacrtanu shemu, tako da se obuhvate i drugi jezični izrazi unutar istraživane domene (glagol lŏ ven, itd.) uz teorijsku provjeru mogu li se na odgovarajući način uklopiti u integrirani model. Nadalje, valjalo bi se pozabaviti istraživanjem različitih domena u istom ili različitom vremenskom periodu te usporediti rezultate istraživanja da bi se došlo do kontrastivnih jezično-konceptualnih podataka. Tek kad se to učini predložena metoda i model realizirati će svoj potpuni potencijal.

konceptualna metafora; dijakronija; srednjoengleski; metaforički model LOVE; cjelovita metoda istraživanja

nije evidentirano

engleski

Diachronic variation in metaphorical models: developing a research method

nije evidentirano

conceptual metaphor; diachrony; Middle English; metaphorical model LOVE; comprehensive research method

nije evidentirano

Podaci o izdanju

337

23.06.2009.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Odjel za anglistiku

Zadar

Povezanost rada

Filologija