hrvatski

Proizvodnja mesa od nekastriranih muških utovljenih svinja

Činjenica je da nekastrirane muške utovljene svinje imaju u tovu bolje proizvodne rezultate (konverzija, prirast) i da imaju bolju mesnatost. Prema navodima mnogih autora, i svojstva mesa nisu se bitno razlikovala od kontrolnih skupina u pokusu (kastrata), osim što je u mišićnom i masnom tkivu pojedinih svinja bio prisutan manje ili više izražen specifičan miris po spolu. Cilj i svrha ovih istraživanja bila je da se ispita opravdanost uključivanja kategorije "mladi nerastovi" u Pravilnik o utvrđivanju trgovačkih kategorija i klasa svinjskih trupova i polovica (NN br.79/95), dobivenih od pojedinih genotipova naših populacija svinja. Za početak je ispitana pogodnost i opravdanost ovog postupka na često prisutnom genotipu tovljenika tropasminskih križanaca (ŠLxVJxNJL) u klaonicama Republike Hrvatske. U pokusu je uzeto dvije skupine od po 70 kom muške prasadi i to u svakoj skupini isti broj braće. Prosječna masa prasadi bila je 23 kg, a prije stavljanja u tov jedna je skupina kastrirana. Nakon provedenog tova, klanja i klaoničke obrade ohlađene polovice su u potpunosti rasječene, a tkiva su metodom Wenigera (1963) razdvojena na mišićno, masno s kožom i kosti. Mišićno tkivo (MLD) ispitano je na miris, pH-vrijednost, boju i Sp.v.v. Dobiveni rezultati pokazali su da je od skupine nekastrata dobiveno vrlo značajno više (P<0,01) kilograma klaonički obrađenih polovica (x = 76,2; 74,2 kg), postotnog udjela mišićnog tkiva (x = 57,18; 51,94%) i kostiju (x = 10,5; 10,0%), a vrlo značajno manje masnog tkiva s kožom (x = 24,05; 29,61%) u polovicama u odnosu na kastrate. U rezultatima srednjih vrijednosti pokazatelja kakvoće mesa (miris, pH, boja i Sp.v.v) nije bilo značajnih razlika, izuzev za boju mesa (P<0,01) u korist nekastrata.

nekastrirane svinje; konverzija; prirast; kakvoća mesa; kakvoća polovica

nije evidentirano