hrvatski

Hrvatsko-slovenska granica u Istri na službenim kartama i planovima, s posebnim osvrtom na regulaciju rijeke Dragonje

U raspravama oko položaja granične crte, kao argument često se koriste različiti kartografski izvori, što je i sa stajališta međunarodne prakse prihvaćeno. Sukladno tome, tijekom određivanja hrvatsko-slovenske granice također su se predočavale brojne karte i atlasi različitih izdavača, pozivajući se na njih kao dokazni materijal, bilo da su one izdate od državne vlasti ili privatnih (često i stranih) izdavača. Crte razgraničenja u tim su kartama i atlasima nerijetko nejasno, nepotpuno ili netočno označene, a često nude i sasvim oprečne informacije. Međunarodna praksa u tom je smislu uvela načelo da karte same po sebi ne mogu biti jedini dokaz položaja granične crte, osim kada se radi o kartama koje nastaju kao izraz volje države . Dakle, u dokazivanju položaja granične crte u različitom povijesnim razdobljima, samo službene karte nastale od ovlaštenog organa državne uprave, u međunarodnoj praksi mogu imati snagu dokaza . Zbog svega navedenoga, ovdje donosimo opis položaja hrvatsko-slovenske granice na službenim kartama kako su je označavale ovlaštene državne i republičke vlasti. Kako hrvatsko-slovenskog razgraničenja u području Dragonje prije 1944. nije bilo, u radu pratimo kronologiju prikazivanja položaja granice crte od 1944. godine nadalje. Također, s obzirom da velik dio problema oko identificiranja položaja granične crte na toku Dragonje proizlazi iz njezine regulacije, posebnu ćemo pažnju posvetiti i promjeni toka Dragonje nastalim uslijed regulacijskih zahvata.

hrvatsko-slovenska granica ; 20. stoljeće ; kartografski izvori

Ostali autori ekspertize: Miroslav Bertoša, Darko Dukovski, Željko Holjevac, Zlatko Matijević, Stipan TRgorlić. Urednik Ivan Rogić. Naručitelj Hrvatski sabor, izrada Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.