Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Krajobrazne vrijednosti jadranske obale u svjetlu turističkog razvoja i njihove zaštite (CROSBI ID 553301)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Sošić, Lido Krajobrazne vrijednosti jadranske obale u svjetlu turističkog razvoja i njihove zaštite. 2008

Podaci o odgovornosti

Sošić, Lido

hrvatski

Krajobrazne vrijednosti jadranske obale u svjetlu turističkog razvoja i njihove zaštite

Obalni rub mediteranskog prostora Hrvatske je u povijesti bio pod utjecajem serije društvenih zbivanja i burnih aktivnosti koje su ovaj prostor transformirali u krajobraz jedinstvenih kulturnih i prirodnih vrijednosti i koji je prepoznatljiv kao Mediteranski krajobraz. Posljednje je razdoblje snažno obilježeno velikom koncentracijom sredstava za proizvodnju, ekonomske aktivnosti i stanovništva na samom obalnom rubu, što dovodi do društveno-ekonomske neravnoteže na obali i promjene svih dosadašnjih putova razvoja prostora što izaziva obvezne reperkusije na krajobraz morske obale. Čitava se turistička razvojna politika oslanjala na neadekvatne postupke klasičnog planiranja, sa izričitim razvojno determinističkim mjerilima, koja su odlučujuće djelovala na distribuciju turističkih razvojnih djelatnosti u prostoru i posljedično tome na stanje uređenosti krajobraza. Društvene vrijednosti kako prirodnog tako i krajobrazno kulturnog karaktera pri tom nisu bile identificirane u cjelini i adekvatno primijenjene u procesu društvenih odluka o razvoju i zaštiti. U pravilu, prirodne i kulturne vrijednosti krajobraza bile su podcjenjivane na račun interesa raznih oblika turističkog korištenja prostora. U procesima dosadašnjeg prostornog planiranja turističkog razvoja na morskoj obali pojavljuju se određene manjkavosti i po pitanju obrade krajobrazne tematike što se ogleda u pojavi konfliktnih situacija za koja nisu još dana adekvatna rješenja. Turizam se tako pokazuje kao djelatnost koja odlučujuće utječe na stanje krajobraznog prostora morske obale što po intenzitetu i površini u posljednje vrijeme dobiva velike razmjere i kritičan značaj. Turistički razvoj zauzima površine, mijenja tradicionalni prostor, smanjuje proizvodne ili rekreacijske potencijale prirodnih resursa, ekološki pojednostavljuje i osiromašuje prostor, umanjuje vrijednost kulturnog krajobraza, ograničavajući i ugrožavajući tako ne samo drugi, već i vlastiti razvoj. Uzimajući u obzir da je Republika Hrvatska na putu prema tržišnom razvoju donijela jedinstveni dokument « Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010 g.» ona se danas nalazi na svojevrsnoj razvojnoj raskrsnici, posebice u pogledu turističkog razvoja. Suvremeno prostorno planiranje svugdje u razvijenom svijetu usvaja načelo « optimizacije» prilikom odlučivanja. Krajobrazna osnova, krajobrazni planovi i krajobrazni programi, značajni su dokumenti razvijenih država Europske unije s pomoću kojih se usklađuju sektorski interesi s prirodnim i krajobrazno - kulturnim datostima u prostoru. Pozivajući se na: Probleme i konfliktne situacije u prostoru dosadašnjim turističkim razvojem, Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske Direktivu Vijeća Europe, Studiju: Krajolik - Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske i naročito na Europsku konvenciju o krajobrazima, nužno je čim prije regulirati donošenje izmjena i dopuna podzakonskih akata u prostorno planerskoj oblasti i zaštiti okoliša s obvezom izrade Krajobrazne osnove za državni, županijski i lokalni nivo, kojom se opredjeljuje njen značaj i korištenje pri izradi dokumenata prostornog uređenja (države, županija i gradova /općina) kao temeljnih podloga za vrednovanje lokacijske povoljnosti i/ili utjecaja na okoliš, za planirane aktivnosti ili graditeljske zahvate u prostoru. Daljnji rad treba biti usmjeren na utvrđivanje adekvatnog metodološkog postupka izrade krajobrazne osnove, opredjeljenja njene uloge i mjesta u kontekstu prostornog planiranja i zaštite okoliša, te postupka implementacije u prostorno planersku praksu naše zemlje s posebnom pažnjom u jadransko obalno područje.

Krajobraz morske obale; sustavi vrijednosti; Turizam; Zaštita; Krajobrazna osnova.

nije evidentirano

engleski

Adriatic coast landscape values in the light of tourist development and landscape protection

nije evidentirano

Costal landscape; tourism; protection.

nije evidentirano

Podaci o prilogu

2008.

nije evidentirano

Podaci o matičnoj publikaciji

Podaci o skupu

Identitet jadranske turističke arhitekture, Međunarodni znanstveni skup, HAZU, Znanstveno vijeće za turizam

pozvano predavanje

03.06.2008-03.06.2008

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)