Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 419231

Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene


Mišić Majerus, Ljiljana; Zaninović, Ksenija; Cmrk-Kadija, Vesna; Đaković-Rode, Oktavija
Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene // Infektološki glasnik : znanstveno-stručni časopis za infektologiju, 28 (2008), 2; 61-68 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Globalno zatopljenje, klimatske promjene, učinak na krpelje i krpeljom prenosive patogene
(Global Warming, Climate Change and the Effect on Ticks and Tick-borne Pathogens)

Autori
Mišić Majerus, Ljiljana ; Zaninović, Ksenija ; Cmrk-Kadija, Vesna ; Đaković-Rode, Oktavija

Izvornik
Infektološki glasnik : znanstveno-stručni časopis za infektologiju (1331-2820) 28 (2008), 2; 61-68

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Klimatske promjene ; krpelji ; krpeljom prenosivi patogeni
(Climate change ; ticks ; tick-transmitted pathogens)

Sažetak
U posljednjih nekoliko desetljeća suočeni smo s progresivnim globalnim zatopljenjem uzrokovanim prekomjernom koncentracijom stakleničkih plinova u atmosferi zbog ljudske aktivnosti. Globalno zatopljenje uzrokuje i široki raspon posljedica na ljudsko zdravlje, uključujući i promjene u širenju krpeljom prenosivih patogena. Vremenske i prostorne promjene temperature , oborine i vlage imaju s velikom vjerojatnošću značajan učinak na biologiju i ekologiju krpelja-vektora, domaćina na kojem se krpelji hrane, mogućnost transmisije uzročnika bolesti. Osnovni cilj ovog rada je ispitati i utvrditi imaju li promjene temperature učinak na sezonsku i prostornu raspodjelu KME, kliničke osobitosti bolesti na području Koprivničko-križevačke županije. Retrospektivno smo prikupili i obradili demografske, epidemiološke i kliničke pokazatelje bolesnika, koji su zbog KME liječeni u Djelatnosti za infektivne bolesti Opće bolnice „ Dr.Tomislav Bardek“ u Koprivnici od 1979. do 2007. godine. Bolesnike smo ovisno o godini hospitalizacije radi mogućnosti uspoređivanja podataka raspodijelili u tri skupine: prva obuhvaća bolesnike od 1979.do1988., druga od 1989.do 1998. i treća od 1999. do 2007. godine. Temperatura zraka mjerena je na meteorološkoj postaji Koprivnica koja se nalazi u mreži postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dijagnozu KME temeljimo na prisustvu pleocitoze u lumbalnome likvoru (> 5x106 stanica/litru) i prisustvu specifičnih serumskih IgM , ili serokonverziji IgG protutijela, i bili su dva temeljna kriterija za uključivanje u studiju. Za dokaz serumskih protutijela rabimo enzimski imunotest (ELISA) , a do njegovog uvođenja, test reakcije vezanja komplementa (RVK ).Kriterij za isključivanje iz studije bili su bolesnici s pridruženom svježom infekcijom BBSL. Tijekom provedenog istraživanja svježu infekciju virusom KME dokazali smo u 654 bolesnika, u dobi od 2 do 83 godine. Prevladava muški spol. U prvom desetljeću istraživanja oboljela su 304, u drugom 260 i u trećem 90 bolesnika. Bolest je( s izuzetkom siječnja ) prisutna tijekom čitave godine, ali s najvećom incidencijom u lipnju i srpnju. Prvo promatrano desetljeće bilježi najveću incidenciju, dok se u posljednjem više od tri puta smanjila. U prvom desetljeću maksimum incidencije KME je u ljetnim, a minimum u zimskim mjesecima.Tijekom drugog desetljeća uočavamo izraziti pomak maksimuma incidencije prema proljetnim mjesecima. Jesenski mjeseci bilježe blagi porast, a u zimskim se incidencija više nego udvostručila. Obilježje trećeg promatranog razdoblja je značajan porast incidencije u jesenskim i zimskim mjesecima.U analiziranom razdoblju temperatura zraka prosječno je rasla 0, 5°C / 10 godina. Povećanje temperature zraka bilježimo u svim mjesecima, osim u rujnu i prosincu. Najveće povećanje uočavamo u veljači i studenom, iako ni u ostalim mjesecima ona nisu zanemariva. Povećanje incidencije KME u proljetnim mjesecima i mjesecu listopadu, koju bilježimo tijekom posljednja dva promatrana razdoblja, može se povezati s povećanjem temperature u tim mjesecima. Ispitujući raspodjelu naših bolesnika prema mjestu prebivališta uočavamo sve izrazitiji pad incidencije na križevačkom području te sve učestaliji porast u nizinskim područjima naše županije. Klinički simptomi/znakovi bolesti su ostali isti. Promijenili su se klinički oblici – u prvom desetljeću prevladava aseptički meningitis, a u posljednja dva meningoencefalitis i meningoencefalomijelitis. Rezultati našeg dugogodišnjeg istraživanja pokazuju značajne promjene koje su se dogodile u sezonskoj i prostornoj raspodjeli bolesnika s KME, kliničkim oblicima bolesti. Učinak uočenih promjena, prvenstveno povećanje temperature zraka, naročito u jesenskom i zimskom razdoblju, bez obzira da li su one posljedica čovjekove aktivnosti, su važan, ali vjerojatno tek samo jedan u nizu znanih i neznanih čimbenika odgovornih za ove novonastale promjene u incidenciji KME na području Koprivničko-križevačke županije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
004-1193086-3035 - Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja (Marjana Gajić-Čapka, )

Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod,
Klinika za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević"

Časopis indeksira:


  • Scopus