hrvatski

Hrvatska seljačka stranka 1945.-1950.

Prikazan je proces raslojavanja HSS-a u ratu 1941.-1945. te njegova razbijanja, instrumentaliziranja i uništenja u razdoblju 1945.-1950. u Hrvatskoj. U razdoblju 1941.-1950. HSS karakterizira podijeljenost na tri stranačke struje: 1. jedna pristaje uz ustaški pokret i NDH koji se odrekao vodstva. Utapa se u Ustaški pokret i doživljava njegovu sudbinu - vojni poraz i odlazak u emigraciju ; 2. dio stranke, sada pod novim nazivom HRSS, pristaje uz partizanski pokret i KP odriče se vodstva i stvara novo vodstvo smatrajući se pravim predstavnicima HSS-a. Sudjeluju u vlasti pod vodstvom KP nakon 1945. Pristaju na ulogu instrumenta KP u razbijanju HSS-a i višestranačkog sustava. HRSS komuinisti ukidaju 1950. 3. središnji dio HSS-a predstavlja njegovo vodstvo. Karakterizira ga stranački kontinuitet i težnja za obnovom HSS-a. Maček iz emigracije poručuje da se stranka ne legalizira jer bi se time komunističkoj vlasti dao legitimitet. Košutić, pak, od politike jednake distancije prelazi 1944. na politiku pregovora s obje strane, ustašama i komunistima. Nakon neuspjelog puča definitivno se okreće komunistima, ali ga oni zatvaraju. Košutić vodi stranku preko svoje žene Mire Košutić i Narodnog glasa. Iz zatvora poručuje da se ne ide na izbore, protivi se legalizaciji stranke i bilo kakvoj aktivnosti HSS-a. Izlaskom iz zatvora rujna 1946. spriječava Šutejeve pokušaje aktiviranja i legaliziranja HSS-a 1946. Istodobno Košutić pristaje na akciju Magovca i Šubašića da u svoje ime pokušavaju stvoriti mjesto za HSS uz bok Komunističkoj partiji računajući na povratak HSS-a nakon sukoba Istoka i Zapada. Međutim, komunisti snažnom represijom razbijaju HSS.

Hrvatska seljačka stranka; Hrvatska republikanska seljačka stranka; Komunistička partija; Hrvatska

nije evidentirano