Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 418236

Što znamo nakon pet godina istraživanja gramatike HZJ?


Pribanić, Ljubica; Milković, Marina
Što znamo nakon pet godina istraživanja gramatike HZJ? // Knjiga sažetaka: 1. naučna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem - Istraživanja i inovacije u edukaciji i rehabilitaciji / Mrkonjić, Zamir (ur.).
Tuzla, BiH: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Tuzla, 2008. str. 48-49 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Što znamo nakon pet godina istraživanja gramatike HZJ?
(What do we know after five years of HZJ grammar research?)

Autori
Pribanić, Ljubica ; Milković, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka: 1. naučna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem - Istraživanja i inovacije u edukaciji i rehabilitaciji / Mrkonjić, Zamir - Tuzla, BiH : Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Tuzla, 2008, 48-49

Skup
1. naučna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem - Istraživanja i inovacije u edukaciji i rehabilitaciji

Mjesto i datum
Tuzla, BiH, 28.-29.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatski znakovni jezik (HZJ); jezične sastavnice
(Croatian sign language (HZJ); language structure)

Sažetak
U Hrvatskoj su 2003. godine stvoreni prvi preduvjeti za početak lingvističkih istraživanja hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ). Prof.dr.sc. Ronnie Wilbur, svjetski ekspert za lingvistiku znakovnih jezika s Purdue University, West Lafayette, IN, SAD, zajedno sa suradnicima sa Sveučilišta u Zagrebu, 2004. godine, prijavila je znanstveno-istraživački projekt: „ A Basic Grammmar of Croatian Sign Language“ koji je prihvaćen i financijski potpomognut od National Science Foundation - Linguistics Program (SAD) za razdoblje od 5 godina. Projekt se vodi kao međunarodni bilateralni projekt, financijski potpomognut i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (Projekt broj: 013-0000000-2301). Istraživanje će rezultirati opisom nekih dijelova jezičnih sastavnica hrvatskoga znakovnog jezika. U početku je naglasak bio na istraživanju fonoloških parametara: - oblik šake – kako je oblikovana šaka: stisnuta, ispruženi prsti, neki prsti ispruženi, dlan zaobljen… - lokacija – na kojem dijelu tijela (ili ispred) se znak izvodi: brada, prsa, suprotna ruka... - pokret – kako se ruka (ili ruke) pokreće: kružno, gore-dolje, prema naprijed... - orijentacija – kako je orijentiran dlan: prema gore, prema dolje, lijevo, desno... - nemanualna obilježja - sustav facijalne gramatike: gornji dio lica – obrve, smjer pogleda, treptaj - informacije o sintaktičkim strukturama ; donji dio lica – nos, oblik i položaj usana - informacije o pridjevima i priložnim oznakama. Bilo koja dva znaka razlikuju se najmanje po jednom parametru ; razlika u jednom parametru odgovorna je za razliku u značenju. Istraživanja morfosinatakse obuhvaćaju: - gramatičko oblikovanje pitanja - HZJ jasno razlikuje da/ne pitanja i pitanja s upitnom zamjenicom - kod da/ne pitanja ´brada je spuštena´, a kod pitanja s upitnom zamjenicom ´brada je podignuta´ ; - manipuliranje reda riječi - JE-LI u da/ne pitanjima dolazi na početak ili na kraj rečenice, a upitne zamjenice (TKO, ŠTO i druge) mogu doći na početak, na kraj ili dvaput u rečenici: i na početku i na kraju rečenice ; - sustav zamjenica u HZJ - artikuliraju se pokazivanjem kažiprstom ili ravnim dlanom prema lokaciji u prostoru: osobne zamjenice prvog, drugog i trećeg lica gramatički se razlikuju prema nemanualnim obilježjima - prema modelu koordinata na tijelu - drugo lice označeno je poravnanjem triju elemenata (orijentacija šake, smjer pogleda i položaj glave) u jednoj liniji, dok se kod trećeg lica jedan od elemenata razdvaja ; za prvo lice kažiprst je usmjeren prema znakovatelju ; prvo lice potvrđuje se i preuzimanjem uloga - znakovatelj pokazuje na sebe, ali se to ne odnosi na samog znakovatelja, nego na osobu čiju je ulogu preuzeo u pripovijedanju ; utvrđeno je razlikovanje jednine i množine. U području sintakse utvrđeno je da je u HZJ osnovni red riječi – SVO, npr.: MAMA PITATI DJEVOJČICA 'Mama pita djevojčicu' ; ŽENA ČITATI KNJIGA 'Žena čita knjigu'. Osnovni red riječi može varirati pod utjecajem: reverzibilnosti argumenata, vrste glagola, lokativnih rečenica, kontrastivnog fokusa i konteksta. U izlaganju će biti objašnjeni primjeri takovih rečenica.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013-0000000-2301 - Osnove gramatike hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ) (Ljubica Pribanić, )

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb