hrvatski

Uloga urbanističkih indikatora u mjerenju kvalitete urbanog života u post-socijalističkom gradu na primjeru Zadra (Hrvatska)

Danas je u svijetu široko rasprostranjeno shvaćanje da općenite informacije o okolišu, odnosno detaljne informacije o urbanom okolišu, predstavljaju odlučujući čimbenik u racionalnom donošenju odluka, učinkovitom upravljanju i razmještaju prirodnih, ljudskih i ekonomskih resursa. Pokušaj da se u urbani razvoj post- socijalističkih gradova uključe principi održivosti zahtijeva nove odnose između tradicionalnih i suvremenih pristupa od strane ključnih sudionika u urbanom planiranju i razvoju. Procjena učinkovitost urbanog okoliša, odnosno njegov pregled putem razvoja i implementacije sustava indikatora održivosti predmet je mnogobrojnih studija, kao i praktičnog urbanog upravljanja diljem svijeta, što je započeto još sa Global Urban Observatory UNHCS-a, u kojoj je napravljena baza podataka za mjerenje kvalitete života u više od 1100 gradova u svijetu. Pojedini gradovi i individualno započinju razvijati skupove ovih pokazatelja, osobito u Kanadi (Vancouver), Sjedinjenim Američkim Državama (Pittsburgh, Santa Monica, Seattle) i Engleskoj (Bristol), a u novije vrijeme ova praksa sve je rasprostranjenija i u kontinentalnoj Europi (ESPON Urban Audit). Cilj ovog rada je, prije svega, vrednovati i ocijeniti korištenje indikatora kao sredstva za mjerenje kvalitete urbanog života u promjenjivim socio- ekonomskim i uvjetima okoliša u odnosu na glavne principe održivosti a sve to na primjeru priobalnog grada Zadra. U radu je opisana nova metoda bazirana na GIS-u, prilagođena post- socijalističkim i tranzicijskim gradovima u uvjetima osjetljivog mediteranskog okoliša, pri čemu se razvoj kvantitativnih indikatora promatra kao dio integriranog pristupa koji uključuje analizu prirodnih, izgrađenih, društvenih, ekonomskih i političkih komponenti.

urbani okoliš ; post-socijalistički grad ; indikatori ; održivost ; GIS

nije evidentirano