hrvatski

Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu Marku Antunu de Dominisu

Prvi udžbenik, koji je Josip Zanchi (1710-1786), riječki plemić, isusovac, profesor filozofije na Bečkom sveučilištu tijekom trogodišta 1746-1749, priredio za svoje studente, bila je Scientia rerum naturalium sive Physica (Znanost o prirodninama ili fizika), tiskana 1748. godine. Slijedila je program prirodne filozofije prema isusovačkom pedagoškom zakoniku Ratio studiorum, ali sadržavala i više od toga: disputacije de plantis, de brutis i de homine. Sastojala se od dvaju svezaka: opće i posebne fizike, a unutar posebne fizike uključila je očekivano i meteorologiju. Riječanin je unutar meteorologije sustavno prikazao meteora emphatica tj. prirodne pojave, koje &raquo ; se temelje na samom prividu svjetlosti i boje ili na modifikaciji lomljene i odbijene svjetlosti&laquo ; , i to na prvom mjestu dúgu. Zanchi je izlaganje o uzroku dúge započeo povijesnom bilješkom: &raquo ; Prvi je od svih Marko Antun de Dominis, nadbiskup splitski, izgleda otkrio pravo podrijetlo dúge, koje je i objelodanio u knjizi koju je o tom predmetu napisao. Potom je Descartes to točnije dokazao prema zakonima optike, da bi napokon Newton to dotjerao da se ništa opširnije o tomu ne može poželjeti.&laquo ; Time je Riječanin uputio na tri ključna koraka u tumačenju dúge od početka 17. do početka 18. stoljeća: de Dominisovu raspravu De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride (1611), Descartesovo djelo Les Meteores (1637) i Newtonovo djelo Opticks (1704). Tu je povijesnu bilješku sa spomenom Marka Antuna de Dominisa otisnuo nepromijenjenu u još trima izdanjima svoje Fizike (1750, 1753, 1754). Na sveučilištima Habsburške Monarhije Zanchijeva je Physica bila prvi sveučilišni udžbenik iz prirodne filozofije, u kojem je spomenut Marko Antun de Dominis, i to zbog svog tumačenja dúge. Premda je Zanchi prestao biti profesorom filozofije već 1752. godine, njegov je udžbenik iz fizike i u ovom važnom detalju – povijesnoj bilješci o tumačenju dúge od de Dominisa do Newtona – obvezivao kasnije profesore da zauzmu stav prema ulozi de Dominisa, Descartesa i Newtona u otkrivanju uzroka dúge. De Dominisa su spomenuli: u Beču Joseph Khell u udžbeniku Physica (1755) te Karl Scherffer u raspravi De iride (1761) i udžbeniku Institutiones opticae (1775) ; u Trnavi Andreas Jaszlinszky u udžbeniku Physica particularis (1756) ; u Grazu Leopold Biwald u udžbeniku Physica particularis (1768).

sveučilišni udžbenici iz prirodne filozofije; duga; Josip Zanchi; Marko Antun de Dominis

nije evidentirano