Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 416759

Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834.


Martinović, Ivica
Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834. // Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 34 (2008), 1-2; 121-216 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni znanstveni članak, znanstveni)


Naslov
Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima od 1770. do 1834.
(Boscovichians at Croatian philosophical schools from 1770 to 1834)

Autori
Martinović, Ivica

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 34 (2008), 1-2; 121-216

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni članak, znanstveni

Ključne riječi
Ruđer Bošković; boškovićevci u Hrvatskoj; filozofska učilišta isusovaca; pavlina i franjevaca u Hrvatskoj nakon 1745; državna filozofska učilišta u Rijeci i Zagrebu nakon 1773; teorija sila; počela tijela; prostor i vrijeme; inercija; opća svojstva tijela; kemijske operacije; Newtonovi zakoni gibanja; gravitacija; narav svjetlosti; Boškovićevo filozofsko nazivlje
(Boscovich; Boscovichians in Croatia; Jesuits'; Paulists'; and Franciscans' schools of philosophy in CRoatia after 1745; Satte schools of philosophy in Rijeka i Zagreb after 1773; theory of forces; principles of bodies; space and time; inertia; general properties of bodies; chemical operations; Newton's laws of motion; gravitation; the nature of light; Boscovich's philosophical terminology)

Sažetak
Na temelju sustavnoga istraživanja tezarija javno branjenih na hrvatskim filozofskim učilištima od 1745. do 1844. utjecaj Boškovićeve prirodne filozofije ustanovljen je u 51 tezariju, a popis boškovićevaca među profesorima na hrvatskim filozofskim učilištima sada sadržava 19 imena: tri isusovca, dva pavlina, devet franjevaca, jedan profesor na Riječkoj akademiji i četiri profesora na Zagrebačkoj akademiji. Ti su tezariji proučeni s obzirom na ključne Boškovićeve filozofeme: teoriju silā , nauk o počelima tijelā , nauk o prostoru i vremenu, gledište o inerciji, primjenu teorije silā na opća svojstva tijelā i kemijske operacije, odnos prema Newtonovim zakonima gibanja i prema Newtonovu zakonu opće gravitacije te na tvrdnje o naravi svjetlosti, vatre, elektriciteta i magnetizma. U njima je usporedno istražena uporaba Boškovićeva filozofskog nazivlja. Prvi su put uopće obrađeni tezariji: Antuna Pilippena iz 1770, Mirka Mihalja iz 1772, Kandida Šošterića iz 1774, Aleksandra Tomikovića i Luigija de Capuana iz 1776, Antuna Kukeca iz 1780, Terencijana Buberleéa i Andrije Zerarda Švagelja iz 1781, Antuna Šuflaja iz 1807, 1812, 1818, 1828. i 1829. te Kerubina Csepregyja iz 1809. Boškovića je prvi među isusovcima slijedio Antun Pilippen 1770. u Zagrebu, među pavlinima Kandid Šošterić 1774. u Čakovcu, među franjevcima Aleksandar Tomiković 1776. u Baji, na Riječkoj Akademiji Luigi de Capuano 1776, a na Zagrebačkoj akademiji Antun Kukec bar od 1780. Prvi tezarij s odjekom Boškovićeve teorije silā objavio je Antun Pilippen 1770, a posljednji Antun Šuflaj 1829. godine. Šuflaj je objavio čak 19 tezarija s boškovićevskim tezama. Utjecaj Boškovićeve teorije silā redovito je zabilježen u tezarijima iz opće fizike, a puno rjeđe u tezarijima iz posebne fizike. Metafiziku su, u skladu s Boškovićevim naukom o počelima tijelā i prostoru, izlagala samo tri profesora: Mirko Mihalj 1772. u Zagrebu, Terencijan Buberleé 1781. u Požegi i Kerubin Csepregy 1809. u Varaždinu. Dvije su tradicije u izlaganju Boškovićeve teorije silā prekinute odlukama vlasti: među isusovcima u Zagrebačkom kolegiju 1773. i među franjevcima u Provinciji sv. Ivana Kapistranskoga 1783. Po kontinuitetu u naučavanju Boškovićeve prirodne filozofije među hrvatskim filozofskim učilištima prednjači Kraljevska akademija znanostī u Zagrebu (Regia Academia scientiarum Zagrabiensis), državno učilište utemeljeno 1776. godine, na kojem su Antun Kukec, Juraj Šug, Gabrijel Valečić i Antun Šuflaj ostvarili neprekinutu pedesetogodišnju tradiciju predavanja fizike, koja je uključivala dva temeljna Boškovićeva filozofema: nauk o neprotežnim supstancijama ili bićima kao metafizičkim počelima tijelā , dakle uz izbjegavanje izvornih Boškovićevih nazivaka, i zakon uzajamnih sila.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1087 - Stjepan Zimmermann (Dario Škarica, )
191-1911112-1092 - Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (Ivica Martinović, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivica Martinović, (157212)