hrvatski

Agrogentehnika – da ili ne? Rješenje drijema u krilu problema

Razvoj biljne gentehnologije i njezina primjena u poljoprivredi i proizvodnji živežnih namirnica i stočne hrane pokazuje se kao pokušaj da se na stvarne poteškoće u tim područjima odgovori tehnološkim metodama. Njezino gotovo tridesetogodišnje postojanje i dvanaestogodišnja komercijalna proizvodnja gentehnološki preinačenih biljaka na sve većim površinama diljem svijeta, što je 2008. godine iznosilo već 125 milijuna hektara, do sad nije uvjerljivo pokazala da bi se na taj način moglo doći do rješenja postojećih poteškoća. Biljna gentehnologija sa svojim temeljnim preinakama (otpornost na herbicide i kukce) ne rješava ni poljoprivredne ni prehrambene teškoće, budući da ne zahvaća u uzroke tih teškoća, nego samo dodiruje njihove pokazatelje, izazivajući pri tom daljnje poteškoće. Nikom se ne pomaže ako se u poljoprivredi nastavlja s pogrešnim razvitkom koji vodi k onečišćenju i razaranju okoliša, k pothranjenosti i gladi u svijetu, samo s drugim metodama. Da bi se na ekološki prihvatljiv i čovjeku primjeren način osiguralo prehranu svjetskog stanovništva, nužan je temeljni zaokret u poljoprivredi, u proizvodnji živežnih namirnica i u potrošnji. Biljna bi gentehnologija, glede svojih tehnoloških mogućnosti, pri tom mogla biti od pomoći, ali bi se u svom postavljanju ciljeva morala korjenito okrenuti prema održivome razvoju u sve njegove tri dimenzije (ekološkoj, društvenoj i gospodarstvenoj), koje bi trebali slijediti svi društveni čimbenici. To bi zahtijevalo i novo ophođenje s prirodom kao izvorom proizvodnje, a to novo ophođenje morala bi poduprijeti nova kultura prehrane. Gdje se u tom nalazi Hrvatska? Poljoprivredni resursi, a među njima posebice prikladne obradive površine koje godinama leže neobrađene, dovode Hrvatsku u povoljan položaj da proizvodnju živežnih namirnica više usmjeri na organsku poljoprivredu. Kao prednost pri tom se javlja mogućnost da se organski proizvodi putem turizma plasiraju na domaćem tržištu u svim dijelovima zemlje, što u konačnoj bilanci vrijedi kao osobito povoljno za okoliš.

Agrogentehnika; bioetika; poljoprivreda; Hrvatska

nije evidentirano

njemački

Agrogentehnika – da ili ne? Rješenje drijema u krilu problema

Razvoj biljne gentehnologije i njezina primjena u poljoprivredi i proizvodnji živežnih namirnica i stočne hrane pokazuje se kao pokušaj da se na stvarne poteškoće u tim područjima odgovori tehnološkim metodama. Njezino gotovo tridesetogodišnje postojanje i dvanaestogodišnja komercijalna proizvodnja gentehnološki preinačenih biljaka na sve većim površinama diljem svijeta, što je 2008. godine iznosilo već 125 milijuna hektara, do sad nije uvjerljivo pokazala da bi se na taj način moglo doći do rješenja postojećih poteškoća. Biljna gentehnologija sa svojim temeljnim preinakama (otpornost na herbicide i kukce) ne rješava ni poljoprivredne ni prehrambene teškoće, budući da ne zahvaća u uzroke tih teškoća, nego samo dodiruje njihove pokazatelje, izazivajući pri tom daljnje poteškoće. Nikom se ne pomaže ako se u poljoprivredi nastavlja s pogrešnim razvitkom koji vodi k onečišćenju i razaranju okoliša, k pothranjenosti i gladi u svijetu, samo s drugim metodama. Da bi se na ekološki prihvatljiv i čovjeku primjeren način osiguralo prehranu svjetskog stanovništva, nužan je temeljni zaokret u poljoprivredi, u proizvodnji živežnih namirnica i u potrošnji. Biljna bi gentehnologija, glede svojih tehnoloških mogućnosti, pri tom mogla biti od pomoći, ali bi se u svom postavljanju ciljeva morala korjenito okrenuti prema održivome razvoju u sve njegove tri dimenzije (ekološkoj, društvenoj i gospodarstvenoj), koje bi trebali slijediti svi društveni čimbenici. To bi zahtijevalo i novo ophođenje s prirodom kao izvorom proizvodnje, a to novo ophođenje morala bi poduprijeti nova kultura prehrane. Gdje se u tom nalazi Hrvatska? Poljoprivredni resursi, a među njima posebice prikladne obradive površine koje godinama leže neobrađene, dovode Hrvatsku u povoljan položaj da proizvodnju živežnih namirnica više usmjeri na organsku poljoprivredu. Kao prednost pri tom se javlja mogućnost da se organski proizvodi putem turizma plasiraju na domaćem tržištu u svim dijelovima zemlje, što u konačnoj bilanci vrijedi kao osobito povoljno za okoliš.

Agrogentehnika; bioetika; poljoprivreda; Hrvatska

nije evidentirano