hrvatski

Mogu li transgeni organizmi ugroziti hrvatski Jadran s otocima i priobaljem

Nakon dvanaest godina komercijalne proizvodnje transgenih usjeva, nezavisni istraživači tvrde da isti nisu ispunili nade: značajno povećali urode, niti smanjili uporabu pesticida. Iako postepeno prevladava uvjerenje da biotehnologija u poljoprivredi nema budućnosti, velike se nade polažu na primjenu genetičkog inženjerstva u marikulturi i farmaciji. Prijenos gena koji kontroliraju neka gospodarska svojstva riba, rakova, koralja i algi, trebao bi biti od komercijalnog značaja. Neki od brojnih metabolita, otkrivenih u nižih morskih organizama, bakterija i algi učinkoviti su u liječenju raznih vrsta tumora i virusnih oboljenja. Te bi se aktivne tvari trebale dobivati od GM morskih organizama. U zanosu novih znanstvenih otkrića često se ne vodi dovoljno brige o mogućim nepoželjnim učincima morskih GMO na ekologiju mora, otoka i priobalja. Da bi se obranile od transgenih usjeva, u Hrvatskoj se 15 županija proglasilo GMO-slobodnim. Slijedeći korak je njihovo međusobno povezivanje, a potom povezivanje u mrežu GMO-free regija Europe.

GMO; poljoprivreda; morski organizmi; nepoželjni učinci; okoliš

nije evidentirano