Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Važnije gljive na bukovim stablima u prašumi Čorkova uvala (CROSBI ID 552442)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Glavaš, Milan Važnije gljive na bukovim stablima u prašumi Čorkova uvala // Prašumski ekosustavi Dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj / Matić, Slavko ; Anić, Igor (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009. str. 115-123

Podaci o odgovornosti

Glavaš, Milan

hrvatski

Važnije gljive na bukovim stablima u prašumi Čorkova uvala

Mikoze bukovih stabala u gospodrskoj jedinici Čorkova uvala utvrđene su u odjelima 98, 26, 16, 8, 7, i 15 prije nekoliko godina. Prisutnost, intenzitet i učestalost napada destruktivnih gljiva bukova drva ovisi o djelovanju nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika kao što su suša, fiziološki stres, štetni kukci, mehaničke ozljede i dr., te način gospodarenja. Takvi čimbenici pogoduju gljivama. Slična je situacija i sa drugim organima bukovih stabala, jer su i na njima utvrđene raznovrsne gljive. U G. j. Čorkova uvala i u G. j. Broćanska kosa (Šumarija Slunj) na bukovim stablima utvrđene su slijedeće vrste gljiva: Hypoxylon fragiforme, H. nummularium, H. cohaerens, Diatrype disciformis, Mellogramma spiniferum, Asterosporium asterospermum, Polymorfum rugosum, Fomes fomentarius, Cytosporella sp., Nectria coccinea, N. ditissima, N. cinnabarina, Trametes versicolor, T. gibbosa, Laetiporus sulphureus, Polyporus squamosus, a pretpostavlja se da bi se daljnjim istraživanjima utvrdilo još daleko veći broj. Sve pronađene gljive možemo podijeliti u tri glavne skupine: uzročnici truleži mrtvoga drva, uzročnici truleži živih stabala i uzročnici bolesti kore. Neke vrste iz prve skupine mogu prijeći i na ostala stabla. U gospodarskim šumama vodi se briga da se drvni sortimenti na vrijeme izvoze iz šume čime se sprječava masovan razvoj takvih gljiva. S druge strane gospodarskim se mjerama može postići dobra vitalnost stabala, pa ih gljive teško napadaju. Iz šumskih predjela u kojima se štetne gljive intenzivno razvijaju, lako mogu biti prenešene u susjedna područja i činiti štete.

gljiva; trulež; bolest; stablo; kora; biotski i abiotski čimbenici; Čorkova uvala

nije evidentirano

engleski

Some more important fungi on beech trees in the virgin forest of Čorkova uvala

nije evidentirano

fungus; decay; disease; tree; bark; biotic and abiotic factors; Čorkova uvala

nije evidentirano

Podaci o prilogu

115-123.

2009.

nije evidentirano

objavljeno

978-953-154-856-4

Podaci o matičnoj publikaciji

Prašumski ekosustavi Dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj

Matić, Slavko ; Anić, Igor

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Šumarstvo