hrvatski

Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja raka u Hrvatskoj

Rak je u većini razvijenih zemalja svijeta, a i u Hrvatskoj značajan zdravstveni problem, koji opterećuje ne samo bolesnike i njihove obitelji nego i društvo u cjelini. I zdravstveni sustav značajno je opterećen visokom učestalošću karcinoma u stanovništvu. U Europi, rak s više od 3 milijuna novih bolesnika i 1, 7 milijuna umrlih godišnje, drugi je najznačajniji uzrok mortaliteta i morbiditeta. Očekuje se daljnje povećanje i incidencije i smrtnosti, osim za ona sijela karcinoma za koja nam stoje na raspolaganju učinkovite mjere prevencije i ranog otkrivanja. Ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez raka kože) u Hrvatskoj je oko 21 000 (stopa 466, 8/100 000), a s rakom kože procjenjujemo da se ta brojka približuje 24 000. Od te bolesti umire oko 13 000 stanovnika godišnje. Najčešća sijela karcinoma u Hrvatskoj (2005. godina) su u muškaraca rak bronha i pluća, rak debelog crijeva i rak prostate, a u žena rak dojke, debelog crijeva i rak bronha i pluća. Poznato je da se rizik za obolijevanje nekih najčešćih sijela može smanjiti djelovanjem na neke rizične čimbenike kao što su oni iz okoliša: kemijske tvari, ionizirajuće zračenje, profesionalna izloženost i infektivni agensi te oni povezani s načinom življenja: pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nepravilna prehrana, fizička neaktivnost, prekomjerna težina. Stoga u primarnoj prevenciji koristimo pristupe i metode kojima želimo spriječiti obolijevanje a to su: promicanje zdravlja, zdravstveno informiranje te zakonsku potporu nepušenju, cijepljenju i zaštiti okoliša u kojem živimo i radimo. Za neke vrste raka ne znamo kako ih spriječiti, pa je stoga najvažnije što ih ranije otkriti, ali zato moramo imati na raspolaganju učinkovite i validne metode i testove. Neka sijela raka mogu se otkriti rano samopregledom, neka fizikalnim pregledom ili posebnim testom ili postupkom. Ako bi se slijedile sve danas poznate preporuke za rano otkrivanje petogodišnje relativno preživljenje moglo bi iznositi za mnoga sijela 95%. Vijeće Europske unije je 2003. godine dalo preporuke za provođenje borbe protiv raka, a sve su zemlje članice pozvane da donesu i započnu s nacionalnim programima prevencije i ranog otkrivanja raka. Testovi koji su se pokazali korisnima i koje EU preporučuje su : mamografija za probir raka dojke žena u dobi 50-69 godina , sukladno uputama za kvalitetu rada, okultno fekalno krvarenje za probir raka debelog crijeva u dobi 50-74 godine i Papa-test za probir raka vrata maternice u žena koji ne treba započeti između 20. i 30. godine života. Hrvatsko onkološko društvo je pokrenulo inicijativu i uz suradnju mnogih stručnjaka izradilo prijedlog nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja raka u Hrvatskoj koji je prezentiran na 2. kongresu Hrvatskog onkološkog društva 2004. godine. Program je publiciran na hrvatskom i engleskom jeziku u posebnoj knjižici koja je široko distribuirana. Sukladan je Rezoluciji o prevenciji i kontroli karcinoma (WHA, 58.22) koju je usvojila Svjetska zdravstvena skupština na 58. zasjedanju u Ženevi 2005. godine te preporukama Vijeća EU (2003/878/EZ) od 02.12.2003. godine. Nakon što su u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi formirana stručna povjerenstva u kojima su aktivno sudjelovali i glavni autori spomenutog prijedloga programa, izrađeni su i Prijedlozi za rano otkrivanje pojedinih sijela karcinoma: dojke, debelog crijeva, vrata maternice i prostate. U Nacionalnu strategiju razvitka zdravstva 2006.-2011., koju je donio Sabor ušle su odrednice o prevenciji i ranom otkrivanju raka te je previđeno da se u Hrvatskoj krene s ranim otkrivanjem: raka dojke 2006., raka debelog crijeva 2007., raka vrata maternice 2008. i raka prostate 2009. godine. Programi ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva pokrenuti su odlukama Vlade RH. Rano otkrivanje raka dojke Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Procjenjuje se da je 2006. godine u Europi incidencija iznosila oko 430 000 , a mortalitet skoro 132 000. U Hrvatskoj je 2005. godine bilo dijagnosticirano 2303 novih bolesnica s rakom dojke, a zbog njega umrlo 922 žene. Ne znamo prave uzroke te bolesti nego samo neke rizične čimbenike, pa je ne možemo spriječiti. Stoga naglasak mora biti u ranom otkrivanju. Uspješnost mamografskog probira dokumentiran je u brojnim randomiziranim studijama. Konzistentni su rezultati o smanjenju mortaliteta od 20-35% u žena 50-69 godina. U Švedskoj je smanjenje mortaliteta nakon 15 do 20 godina provođenja probira od 12 do 18%. U Edinburgu, Škotskoj rezultati pokazuju nakon 14 godina praćenja razliku mortaliteta od 21% između skupine žena s mamografskim probirom i kontrolne skupine. Osim randomiziranih studija programi probira evaluirani su u nekoliko studija. U Finskoj, postignuto je smanjenje mortaliteta od 24% u žena 50-59 godina podvrgnutih probiru, u Nizozemskoj to je smanjenje bilo 19% za žene 50-69 godina. U Švedskoj (sedam pokrajina, žene u dobi 40-69 godina)) to je smanjenje bilo 32% u onim područjima gdje se probir provodio 10 godina, a 18% u područjima gdje je provođenje probira kraće. Kompariran je i mortalitet u Engleskoj za žene 50-69 godina s probirom svake treće godine. Smanjenje mortaliteta od 21% velikim se dijelom pripisuje boljoj terapiji, a samo 6% učinku probira. Treba još spomenuti da su neke sjeverne zemlje Europe postigle vrlo visoki odaziv na probir, od 80%. Sukladno rezultatima koje imaju navedene zemlje i Hrvatska očekuje dobre rezultate. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke započeo je u Hrvatskoj 2. 10.2006. godine. Cilj je smanjiti mortalitet od raka dojke za 25% pet godina nakon početka programa, otkriti rak dojke u početnom (lokaliziranom stadiju u većem postotku nego danas) u odnosu na uznapredovale stadije bolesti i time smanjiti troškove vrlo skupog liječenja uznapredovalog stadija bolesti te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke. Ciljna skupina su žene u dobi 50-69 godina svake druge godine, što je godišnje oko 280 000 žena, a zacrtani odaziv najmanje 70%. Test za probir je visoko kvalitetna mamografija i dvostruko neovisno čitanje nalaza. Poziv za mamografski probir šalje se ženama na kućne adrese iz županijskih zavoda za javno zdravstvo s naznakom dana, sata i naznačenom mamografskom jedinicom gdje se trebaju javiti. Uz pozivno pismo žene dobivaju kupovnicu za mamografski probir, odgovarajući anketni upitnik te edukativnu brošuru. Nalaz se treba očitati u roku dva tjedna, a žene sa sumnjivim nalazom trebaju dijagnostički biti obrađene u roku mjesec dana. Praćenje i evaluaciju na osnovi izvješća iz županijskih zavoda za javno zdravstvo obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji redovito izvještava Ministarstvo zdravstvo i socijalne skrbi i Povjerenstvo za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete programa, a koje je imenovano od strane Ministarstva. Do sredine ožujka 2008. na mamografiju je pozvano preko 476 000 žena. Udio pozvanih žena za ona godišta koja su prvo zvana je 53, 7% (1937., 1954. i 1955.godište). Mnogo je bolji odaziv za mlađa godišta. Ima županija koje prelaze ciljem zacrtanih 70% (Bjelovarsko- bilogorska, Međimurska i Zadarska županija), a najmanji odaziv je za sada u Varaždinskoj županiji – samo 41, 97%. Za označavanje mamografskih nalaza koristi se klasifikacija prema BIRADS-u. Broj sumnjivih mamografskih nalaza (stupnjevi 4 i 5) je 2 005. Broj otkrivenih karcinoma je 608. Prema nekim preliminarnim analizama već se uočava da su karcinomi otkriveni skriningom manje veličine i lokaliziranijeg stadija nego oni koji su bili dijagnosticirani prije početka Nacionalnog programa. Predviđeno je da dijagnostička obrada svih žena sa sumnjivim nalazom bude kompletirana u roku od mjesec dana, što je u nekim županijama vrlo teško postići zbog nedovoljno potrebne opreme i kadrova. Provedena je edukacija radiologa po regionalnim centrima, u nekim već u dva navrata. Za praćenje Programa kreirana je posebna baza podataka. Očekujemo u 2008. softver za on-line vezu radioloških jedinica i koordinatora u zavodima za javno zdravstvo, te poboljšanja i olakšanja u programu, te kreiranje baze podataka za dijagnosticirane karcinome. U nekim županijama postoji potreba za dodatnim ili zamjenskim mamografima te UZV aparatima za daljnju obradu. U drugoj godini provođenja Programa očekujemo postizanje većeg odaziva žena te bržu dijagnostičku obradu u onim županijama gdje to sada nije bio slučaj. Na boljem definiranju i opremanju dijagnostičkih centara već se radi, a trebamo težiti formiranju posebnih multidisciplinarnih jedinica za bolesti dojke (Breast Units) sukladno preporukama EU. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva Rak debelog crijeva drugi je najčešći uzrok smrti zbog raka u Europi. Procjenjuje se da je u 2006. godini incidencija bila 413 000 a mortalitet 335 000. U Hrvatskoj je u 2005. godini dijagnosticirano 2 843, a umrlo 1 800 bolesnika. Primjena testa na okultno fekalno krvarenje u probiru raka debelog crijeva u kontroliranim studijama u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstu, Danskoj i Švedskoj dovela je do pada relativne stope smrtnosti od 18% do 33%. Probiri na regionalnoj razini primjenjuju se u Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Probir raka debelog crijeva djelotvoran je u prevenciji razvoja raka debelog crijeva zbog toga što se on najčešće razvija iz prethodno benignih adenoma, a vrijeme prelaska iz benigne u malignu fazu traje 10 i više godina. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeo je 01.11.2007. godine. Cilj je smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za najmanje 15% pet godina nakon početka programa, obuhvatiti najmanje 60% pozvanih na testiranje, otkriti rak u ranijem stadiju bolesti te tako poboljšati mogućnost izlječenja, kvalitetu života i preživljenje bolesnika te postići obuhvat rizičnih skupina stanovništva ranim otkrivanjem raka od 75% do 2015. godine. Ciljna skupina su muškarci i žene u dobi 50-74 godine svake druge godine, godišnje je to oko 600 000 osoba. Pozivi za probir šalju se na kućne adrese. Uz pozivno pismo ispitanici dobivaju tri testa (test fekalnog okultnog krvarenja - FOBT) i upute o provedbi testa, odgovarajući anketni upitnik i edukativnu brošuru o ranom otkrivanju raka debelog crijeva. Osobe koje se žele testirati provode testiranje kod kuće i test-kartone dostavljaju laboratorijima zavoda za javno zdravstvo županija. Za osobe s pozitivnim testom ugovara se datum kolonoskopije te o tome šalje obavijest osobi na kućnu adresu uz obavijest obiteljskom liječniku. Sve podatke provođenja programa kao i dijagnostičke nalaze preko posebnog softvera prikupljaju i analiziraju zavodi za javno zdravstvo, a nadzor i vrednovanje Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Do sada je poslano oko 93 000 pozivnih pisama, uglavnom za osobe u dobi 74 i 70 godina. Unatoč medijskoj kampanji preliminarni rezultati upućuju na mali odaziv (25% maksimalno) vraćenih koverti, a neke su i neupotrebljive. Postotak FOBT pozitivnih nalaz je prosječno 10% i varira od 3, 7% do 46, 2%. O drugim rezultatima još je uvijek prerano govoriti.

prevencija; rano otkrivanje; nacionalni program

nije evidentirano