hrvatski

Povijesni problem određivanja geografske dužine i odabira početnog meridijana

Određivanje geografske dužine bilo je stoljećima jedan od najvećih znanstvenih izazova. U praksi, ponajviše u pomorstvu, aplicirane su različite teoretske spoznaje o obliku i dimenzijama Zemlje te o gibanjima Zemlje u svemiru s ciljem određivanja položaja te orijentacije na Zemljinoj površini. Nemjerljiv doprinos matematičko-geografskim spoznajama na tom području dali su brojni istaknuti znanstvenici od starog vijeka pa do najnovijeg doba (Eratosten, Hiparh, Ptolemej, Frisius, Galilei, Newton, Cassini i dr.). Oni su uspješno korelirali matematiku, astronomiju, geografiju, geodeziju i kartografiju, a to je neposredno utjecalo na razvoj mnogih društveno-gospodarskih aktivnosti kojima su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti. Ovim prilogom nastojao sam, na temelju analize postojeće literature (uglavnom na engleskom jeziku) te brojnih kartografskih izvornika, barem dijelom rasvjetliti problematiku određivanja geografske dužine i odabira početnog meridijana. Nadam se da će se, kao epilog kritičkog razmatranja ovoga teksta, kod geografa i svih drugih ljubitelja geografije u Hrvatskoj pobuditi interes za proučavanje ove, ali i sličnih tema u kojima se lijepo zrcali duboka protkanost geografije i kartografije sa srodnim egzaktnim znanostima te ističe mogućnost široke primjene znanosti o prostoru u različitim sferama života.

geografska dužina; početni meridijan; geografija

nije evidentirano