hrvatski

Hergešićev doprinos hrvatskome časopisoslovlju

U bibliografiji utemeljitelja hrvatske komparatistike Ive Hergešića (1904-1977) nalazi se i knjiga Hrvatske novine i časopisi do 1848. (Zagreb, 1936), koja je u novije vrijeme – zaslugom Jelene Hekman i Mirka Tomasovića – ponovo objavljena u sklopu Hergešićevih izabranih djela (2005). Nastala u vrijeme autorova intenzivnoga novinarsko-uredničkoga rada, ova je Hergešićeva studija prvi pokušaj usustavljivanja nacionalne periodike i sve do pojave Horvatove Povijesti novinstva Hrvatske 1771-1939. (1962) zapravo jedini ambiciozniji rad ove vrste. Iako tek početak nikada dovršenoga većeg projekta, ova Hergešićeva monografija, kao pionirsko djelo sui generis, svojom impostacijom otvorila je ne samo jedno novo i još uvijek neistraženo poglavlje moderne nacionalne historiografije već i jedno posve specifično područje studija tiskanih medija. Dijeleći ionako oskudno zanimanje za teoriju i praksu domaće periodike, studija Hrvatske novine i časopisi do 1848. predmet je analize ovoga priloga koja na kraju ukazuje na Hergešićev važan doprinos hrvatskome časoslovlju i mediologiji. S obzirom na Hergešićev interes za rubne kulturne fenomene u koje – osim novina i časopisa – ide i njegovo bavljenje filmom te Marijom Jurić Zagorkom, tj. zbog upućivanja na potrebu izučavanja i onih tema koje su dotad ostajale izvan uobičajene akademske prakse, autor zaključuje kako se u konačnici Ivu Hegrešića može smatrati i svojevrsnom pretečom kulturalnih studija, a sasvim sigurno osebujnim intelektualcem čije je ime nezaobilazno u procesu preobrazbe hrvatskoga akademskog establišmenta.

Ivo Hergešić, hrvatska kultura, hrvatska književnost, časopisoslovlje

nije evidentirano