hrvatski

Geografski ambijent oblikovanja i korištenja toponima na otoku Vrgadi

Prirodno-geografska obilježja otoka Vrgade (2, 31 km2)na krajnjem jugoistoku zadarske otočne skupine, od najstarijih vremena omogućavala su, a omogućavaju i danas opstanak stanovništva i razvoj naselja, premda se radi o razmjerno malom otoku, a u suvremenim uvjetima i o društveno-gospodarskim okolnostima koje ne jamče revitalizacijske procese. Tisućljetno vrjednovanje otočnih površina i okolnoga mora ostavilo je znatnog traga u otočnom krajobrazu, što se odražava i u bogatoj i raznovrsnoj toponimiji otoka. Suvremena depopulacija, kao rezultat ruralnog egzodusa i nalaženja boljih uvjeta života izvan otoka, posebice u hrvatskim priobalnim gradovima, uvjetuje postupno, ali i sve brže zanemarivanje i padanje u zaborav imena i nazivlja otočkih lokaliteta i terena. Geografsko upoznavanje otoka i njegovih prirodnih i društvenih zemljopisnih obilježja, kao i povijesno-zemljopisnih odrednica razvoja, samo po sebi je uvodni posao u svestrano upoznavanje onomastičke, posebice toponomastičke građe Vrgade. Suvremeni demografski i gospodarski procesi na Vrgadi ukazuju na daljnje stagniranje, ako ne i opadanje broja stanovnika, a dosadašnji neoptimalni razvojni učinci u izgradnji objekata, luke, infrastrukture i naselja u cjelosti, neriješeni problemi odlaganja otpada kao i stihijsko vođenje perspektivne turističke djelatnosti, ukazuju na nužnost omogućavanja i osiguranja što skorijeg svrsishodnog cjelovitog i uravnoteženog razvoja otoka. Svojedobni Prijedlog prostornog plana otoka Vrgade, kao i stariji prostorni planovi Općine Biograd i suvremeni Prostorni plan Općine Pakoštane, osnovni su dokumenti kojima je svrha obrazložiti i usmjeriti budući razvoj kroz ostvarenje zadanih ciljeva i mjere njihova ostvarenja. Osnovni preduvjeti budućeg razvoja mogu se ostvariti tek kvalitetnim infrastrukturnim uključivanjem Vrgade u sustave Općine Pakoštane, odnosno Zadarske županije (energija, voda, odvodnja, mjesni putevi i luka, gospodarenje otpadom i sl.). S tim u vezi očuvanje prirodne ravnoteže i harmonije, uz umješno i održivo korištenje otočnih površina, posebice u u izgradnji objekata u naselju, prvenstveno vikend i turističkih kapaciteta, postavlja se kao nužnost u suvremenom odnosu stanovništva i gostiju, odnosno i lokalnih i širih društvenih struktura, prema otočnim resursima. Poglavito se tu misli na očuvanje prirodnih resursa, mora i obala, biogeografske osnove s postojećim biocenozama, geomorfoloških cjelina (plaža, strmaca), a posebice pedogeografskih s površinama autohtonog sredozemnog poljodjelstva. I prostorno-planski koncepti ističu da na Vrgadi treba prirodnu osnovu uščuvati od nasrtaja neprimjerene građe, onečišćenja i drugih oblika devastacija. Ujedno očuvanje, zaštita, restauracija i prezentacija povijesno-geografsko-etnološke i kulturne baštine, što uključuje i golem posao oko sagledavanja onomastičke i toponimijske građe, postavljaju se kao potreba potvrđivanja i unaprjeđenja tisućljetnih uljudbenih obilježja malih hrvatskih sredina, pa tako i otoka Vrgade.

otok Vrgada, geografija, kartografija, toponimi; Hrvatska

nije evidentirano