hrvatski

Ekonomika transporta plina tehnologijom LNG- a i utjecaj terminala za LNG na hrvatsko gospodarstvo

Hrvatska zbog svojh nedostatnih količina prirodnog plina, mora osigurati dobavu novih količina prirodnog plina, kako bi zadovoljilja rastuće potrebe za tim energentom. Dio toga plina bi se dobavljao cjevovodima, a dio kao ukapljeni prirodni plin- UPP (engl. Liquefied Natural Gas- LNG). UPP je prirodni plin koji se u pogonima za ukapljivanje najprije pročišćava od primjesa, a potom se u procesu hlađenja na temperaturi od -162C pretvara u bezbojnu tekućinu bez mirisa. Prijevoz ovako ukapljenog plina je puno jeftiniji i jednostavniji te predstavlja stvarnu alternativu transportu plinovodima. Nakon prekrcaja sa broda u posebno dizajnirane tankere za pohranu LNG- a na prihvatnim terminalima, LNG se pretvara u plinovito stanje i cjevovodima šalje do krajnjih kupaca. Zahvaljujući tehnološkom napretku, trgovina LNG- em ubrzano raste, troškovi transporta su smanjeni, a broj terminala za prihvat i uplinjavanje se povećava. Prve aktivnosti na projektu za izgradnju prihvatnog LNG terminala u Hrvatskoj su započele 1992. godine. Realizacijom ovog projekta plin bi se otpremao na okolna tržišta srednje Europe preko Austrije, Mađarske te u Italiju. Hrvatska bi time riješila i problem manjka energije, povećala nivo zaposlenosti te zantno unaprijedila gospodarstvo. Stoga, možemo reći da je LNG projekt jedan od najznačajnijih energetskih projekata u Republici Hrvatskoj.

LNG; terminal za ukapljivanje; tanker (metanijer); prhvatni LNG terminal

nije evidentirano