hrvatski

Ishodišta za teoriju bibliotečne znanosti

Bibliotečna je djelatnost, bez sumnje, jedna od najstarijih djelatnosti s područja društvene infrastrukture, pa ipak pokušaji uspostavljanja teorijskih i metodoloških osnova bibliotečne znanosti datiraju tek s početka 19. stoljeća i nastavljaju se sve do današnjih dana. Ovim radom nastoji se pružiti uvid u probleme s kojima su se susretali i/ili s kojima se i dalje susreću teoretičari bibliotekarstva. Pokušalo se, također, osvijetliti neka načela i koncepte koji bi zasluživali posebnu pažnju u daljnjim razradama teorijskih pitanja ove mlade znanstvene discipline, Imajući u vidu raznolika ishodišta od kojih su polazih teoretičari, predstavljene su dvije jake struje: jedna starija, koja se javila kao odgovor na evoluciju predodžbe o biblioteci kao društvenoj instituciji i temeljnom objektu proučavanja u bibliotekarstvu, i druga, mlada, koja se, prije svega, bavila mjestom bibliotekarstva u sistemu znanosti, znanjem i/ili informacijom kao temeljnim objektom proučavanja u bibliotekarstvu i informacijskoj znanosti. Zaključuje se mišlju da bi u daljnjim teorijskim promišljanjima bibliotečnih fenomena bilo neophodno puno veću pažnju obratiti dosadašnjim saznanjima iz šireg područja društvenih znanosti s naglaskom na logičkim i funkcionalnim odrednicama komunikacijskih procesa u bibliotekarstvu i njihovoj povezanosti s općim komunikacijskim procesima u društvu.

bibliotekarstvo; knjižnica; knjižničarstvo; knjižnična znanost; društvene znanosti; komunikacija; komunikacijski procesi

nije evidentirano