hrvatski

Željezni predmeti u liburnskoj kulturi

Prva upotreba željeza u liburnskoj zajednici je relativno rana i gotovo znakovita. To je naknadno umetanje željezne zakovice na poznatom maču s jezičastom drškom iz kasne bronce iz Vrane (Biograd). Liburnska kultura, jedna od najistraženijih na istočnom Jadranu ima (za sada) najmanju količinu željeznih artefakata. Izrazita kvantitativna oskudnost liburnskog repertoara željeznih artefakata uvjetovana je njihovim propadanjem tijekom vremena, također, i „ razlozima“ same kulture ; liburnskim mogućnostima nabave i „ potrebama“ razmjene. Liburni su morali uvoziti željeznu sirovinu i gotove željezne proizvode. Ipak, ima više znakova lokalne proizvodnje stanovitih željeznih artefakata (Nadin i dr. ). Nije poznato odakle su Liburni uvozili željezo ; najvjerojatnije transjadranskim trgovačkim putovima, kojima su stoljećima nabavljali skupocjenu robu (apulska , grčka i druga keramika, jantar, nakit, itd) u zamjenu za svoje stočarske proizvode (i sol, vjerojatno). Ovdje se analiziraju sačuvani liburnski željezni predmeti: mač, nož, oruđa (sjekira, ralo, itd) ; uporedo se sažeto analizira repertoar željeznih predmeta i problem njihove prve intenzivnije upotrebe u kulturama (histarskoj, delmatskoj, japodskoj) u liburnskom neposrednom okruženju, no i šire. Liburnski odnos prema željezu, njegovu posebnu cijenjenost u liburnskoj zajednici, najbolje oslikava (neobjavljen) gr. 9 iz humka 13 iz Nadina (antički Nedinum). Uz druge artefakte, grob sadrži željeznu narukvicu. Narukvica je jedini primjerak željeznog nakita kod Liburna tijekom I tis. pr. Kr., a humak (iz 9/8- 6.st.pr. Kr.) u kojem je nađena, ima najveći broj pokopa (19) među liburnskim humcima.

željezni predmeti; Liburnska kultura

nije evidentirano