Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba (CROSBI ID 551372)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Viljetić, Barbara ; Krajina, Vinko ; Đikić, Domagoj ; Mojsović, Ana ; Pavić, Valentina ; Radaković, Jasna ; Bogut, Ivan ; Heffer-Lauc, Marija
hrvatski
Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba
Ribe koštunjače su najzastupljenija skupina kralježnjaka na Zemlji, koja se radi duge evolucije, prilagodila različitim nišama vodenih ekosustava. Najbolje je opisana građa mozga pastrva (Salmo gairdneri), tipičnog predstavnika koštunjača, koji ima: veliki rhombencephalon ; veliki neparni cerebelum ; izraženi tectum koji je dio izvrsno razvijenog vidnog sustava ; velike hipotalamičke reženjeve i njušne lukovice, ali zato relativno mali telencephalon. Varijacije u organizaciji mozga koštunjača posljedica su funkcionalne specijalizacije. Većini riba okus je dominantni osjet pa tako šaran, kao predstavnik porodice Cyprinidae, ima veliki vagalni režanj, dio rhombencephalona, koji opslužuje palatalni organ. Okus je dominantni osjet i u porodice Siluriformes, koja pored vagalnog režnja ima veliki facijalni režanj za interpretaciju osjeta koji dolazi putem kemoreceptora smještenih izvan usne šupljine, posebno na brkovima. Za razliku od Salmonida, Siluriformes imaju rudimentarni vidni sustav pa tragove plijena kroz muljeviti okoliš prate brojnim kemoreceptorima koji funkcioniraju kao da je cijela površina ove ribe jezik. Ribe imaju slabo razvijen telencephalon, ali je on kod grgeča (Perca fluviatilis) relativno velik. Grgeč živi u grupi jedinki iste generacije koje zajedno love pa je ovo, za ribe ne tipično socijalno ponašanje, bilo selektivni pritisak za razvoj telencephalona. Ove četiri vrste imaju i drugačiju raspodjelu glikosfingolipida u mozgu, molekula koje organiziraju membranske lipidne domene i sudjeluju u signalnim procesima. Glikosfingolipidi se prvo pojavljuju u onim regijama mozga koje su presudne za percepciju osjeta koji upravlja ponašanjem, što je kod riba osjet koji od kemoreceptora vodi ka vagalnom režnju. Najveću količinu i najveću raznolikost ovih molekula ima šaran koji se prilagođava najvećem rasponu temperatura od svih opisanih vrsta.
glikosfingolipidi; signalne domene; mozak; pastrva; šaran; grgeč; som
nije evidentirano
engleski
Comparative differences in brain anatomy and glycolipid content of freshwater fish
nije evidentirano
glycosphingolipids; signal domains; brain; trout; carp; largemouth bass; catfish
nije evidentirano
Podaci o prilogu
71-85.
2009.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
3. međunarodno avjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik radova
Bogut, Ivan
Vukovar: Hrvatska gospodarska komora (HGK)
Podaci o skupu
Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem (3 ; 2009)
pozvano predavanje
16.04.2009-17.04.2009
Vukovar, Hrvatska