Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 410549

Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba


Viljetić, Barbara; Krajina, Vinko; Đikić, Domagoj; Mojsović, Ana; Pavić, Valentina; Radaković, Jasna; Bogut, Ivan; Heffer-Lauc, Marija
Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba // 3. međunarodno avjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik radova / Bogut, Ivan (ur.).
Vukovar: Hrvatska gospodarska komora, 2009. str. 71-85 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba
(Comparative differences in brain anatomy and glycolipid content of freshwater fish)

Autori
Viljetić, Barbara ; Krajina, Vinko ; Đikić, Domagoj ; Mojsović, Ana ; Pavić, Valentina ; Radaković, Jasna ; Bogut, Ivan ; Heffer-Lauc, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
3. međunarodno avjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik radova / Bogut, Ivan - Vukovar : Hrvatska gospodarska komora, 2009, 71-85

Skup
Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem (3 ; 2009)

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 16.-17.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Glikosfingolipidi; signalne domene; mozak; pastrva; šaran; grgeč; som
(Glycosphingolipids; signal domains; brain; trout; carp; largemouth bass; catfish)

Sažetak
Ribe koštunjače su najzastupljenija skupina kralježnjaka na Zemlji, koja se radi duge evolucije, prilagodila različitim nišama vodenih ekosustava. Najbolje je opisana građa mozga pastrva (Salmo gairdneri), tipičnog predstavnika koštunjača, koji ima: veliki rhombencephalon ; veliki neparni cerebelum ; izraženi tectum koji je dio izvrsno razvijenog vidnog sustava ; velike hipotalamičke reženjeve i njušne lukovice, ali zato relativno mali telencephalon. Varijacije u organizaciji mozga koštunjača posljedica su funkcionalne specijalizacije. Većini riba okus je dominantni osjet pa tako šaran, kao predstavnik porodice Cyprinidae, ima veliki vagalni režanj, dio rhombencephalona, koji opslužuje palatalni organ. Okus je dominantni osjet i u porodice Siluriformes, koja pored vagalnog režnja ima veliki facijalni režanj za interpretaciju osjeta koji dolazi putem kemoreceptora smještenih izvan usne šupljine, posebno na brkovima. Za razliku od Salmonida, Siluriformes imaju rudimentarni vidni sustav pa tragove plijena kroz muljeviti okoliš prate brojnim kemoreceptorima koji funkcioniraju kao da je cijela površina ove ribe jezik. Ribe imaju slabo razvijen telencephalon, ali je on kod grgeča (Perca fluviatilis) relativno velik. Grgeč živi u grupi jedinki iste generacije koje zajedno love pa je ovo, za ribe ne tipično socijalno ponašanje, bilo selektivni pritisak za razvoj telencephalona. Ove četiri vrste imaju i drugačiju raspodjelu glikosfingolipida u mozgu, molekula koje organiziraju membranske lipidne domene i sudjeluju u signalnim procesima. Glikosfingolipidi se prvo pojavljuju u onim regijama mozga koje su presudne za percepciju osjeta koji upravlja ponašanjem, što je kod riba osjet koji od kemoreceptora vodi ka vagalnom režnju. Najveću količinu i najveću raznolikost ovih molekula ima šaran koji se prilagođava najvećem rasponu temperatura od svih opisanih vrsta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
219-0061194-2158 - Uloga lipidnih splavi i glikokonjugata u razvoju i regeneraciji živčanog sustava (Marija Heffer, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Osijek,
Sveučilište u Osijeku - Odjel za biologiju