Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba (CROSBI ID 551372)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Viljetić, Barbara ; Krajina, Vinko ; Đikić, Domagoj ; Mojsović, Ana ; Pavić, Valentina ; Radaković, Jasna ; Bogut, Ivan ; Heffer-Lauc, Marija Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba // 3. međunarodno avjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik radova / Bogut, Ivan (ur.). Vukovar: Hrvatska gospodarska komora (HGK), 2009. str. 71-85

Podaci o odgovornosti

Viljetić, Barbara ; Krajina, Vinko ; Đikić, Domagoj ; Mojsović, Ana ; Pavić, Valentina ; Radaković, Jasna ; Bogut, Ivan ; Heffer-Lauc, Marija

hrvatski

Komparativne razlike u anatomskoj građi i sadržaju glikolipida mozga slatkovodnih riba

Ribe koštunjače su najzastupljenija skupina kralježnjaka na Zemlji, koja se radi duge evolucije, prilagodila različitim nišama vodenih ekosustava. Najbolje je opisana građa mozga pastrva (Salmo gairdneri), tipičnog predstavnika koštunjača, koji ima: veliki rhombencephalon ; veliki neparni cerebelum ; izraženi tectum koji je dio izvrsno razvijenog vidnog sustava ; velike hipotalamičke reženjeve i njušne lukovice, ali zato relativno mali telencephalon. Varijacije u organizaciji mozga koštunjača posljedica su funkcionalne specijalizacije. Većini riba okus je dominantni osjet pa tako šaran, kao predstavnik porodice Cyprinidae, ima veliki vagalni režanj, dio rhombencephalona, koji opslužuje palatalni organ. Okus je dominantni osjet i u porodice Siluriformes, koja pored vagalnog režnja ima veliki facijalni režanj za interpretaciju osjeta koji dolazi putem kemoreceptora smještenih izvan usne šupljine, posebno na brkovima. Za razliku od Salmonida, Siluriformes imaju rudimentarni vidni sustav pa tragove plijena kroz muljeviti okoliš prate brojnim kemoreceptorima koji funkcioniraju kao da je cijela površina ove ribe jezik. Ribe imaju slabo razvijen telencephalon, ali je on kod grgeča (Perca fluviatilis) relativno velik. Grgeč živi u grupi jedinki iste generacije koje zajedno love pa je ovo, za ribe ne tipično socijalno ponašanje, bilo selektivni pritisak za razvoj telencephalona. Ove četiri vrste imaju i drugačiju raspodjelu glikosfingolipida u mozgu, molekula koje organiziraju membranske lipidne domene i sudjeluju u signalnim procesima. Glikosfingolipidi se prvo pojavljuju u onim regijama mozga koje su presudne za percepciju osjeta koji upravlja ponašanjem, što je kod riba osjet koji od kemoreceptora vodi ka vagalnom režnju. Najveću količinu i najveću raznolikost ovih molekula ima šaran koji se prilagođava najvećem rasponu temperatura od svih opisanih vrsta.

glikosfingolipidi; signalne domene; mozak; pastrva; šaran; grgeč; som

nije evidentirano

engleski

Comparative differences in brain anatomy and glycolipid content of freshwater fish

nije evidentirano

glycosphingolipids; signal domains; brain; trout; carp; largemouth bass; catfish

nije evidentirano

Podaci o prilogu

71-85.

2009.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

3. međunarodno avjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik radova

Bogut, Ivan

Vukovar: Hrvatska gospodarska komora (HGK)

Podaci o skupu

Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu Republike Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem (3 ; 2009)

pozvano predavanje

16.04.2009-17.04.2009

Vukovar, Hrvatska

Povezanost rada

Temeljne medicinske znanosti, Biologija