hrvatski

Utjecaj veličine folikula na kvalitetu goveđih jajnih stanica i razvoj zametaka u postupku oplodnje in vitro

Poznato je da je kvaliteta jajne stanice jedan od ključnih čimbenika koji utječe na postotak zametaka uzgojenih in vitro, odnosno postotak koncepcije nakon transfera. Svrha ovog istraživanja bila je usporediti razvojnu sposobnost jajnih stanica podrijetlom iz folikula različitih veličina dobivenih iz klaoničkih jajnika ili aspiriranih in vivo postupkom transvaginalne ultrazvučne aspiracije krava davateljica. Isto tako, istraživan je utjecaj pasmine (charolais i holstein-frizijske) na razvojnu sposobnost jajnih stanica. Ovum pick-up (OPU) izveden je na 17 krava davateljica (9 pasmine charolais i 8 holstein-frizijske pasmine). Krave su sinkronizirane s PGF2&#61537; i stimulirane s FSH, dva puta dnevno tijekom dva dana (Folltropin&reg ; , Bioniche, ukupna doza: 200 mg NIH-FSH-P1). OPU je izveden 24 sata nakon zadnje FSH injekcije, a postupak je ponavljan svaka dva tjedna tijekom dvomjesečnog razdoblja. Paralelno su punktirani folikuli jajnika krava nepoznate reprodukcijske anamneze, sakupljenih na liniji klanja. Bilježen je broj aspiriranih folikula, broj aspiriranih jajnih stanica i uspjeh aspiracije. Aspirirane jajne stanice morfološki su ocjenjene te je praćena njihova sposobnost dozrijevanja, oplodnje i uzgoja in vitro. Ocjena razvoja goveđih zametaka provedena je na osnovi kinetike ranog brazdanja i kinetike razvoja morula i blastocista. Značajno veći (p<0, 01) broj folikula i jajnih stanica aspiriran je iz klaoničkih jajnika u odnosu na krave davateljice. Kod krava davateljica aspirirano je više (p<0, 01) folikula većih od 5 mm, dok je kod klaoničkih jajnika aspirirano više (p<0, 01) folikula manjih od 5 mm. Uspjeh aspiracije bio je značajno veći (p<0, 05) kod klaoničkih jajnika u odnosu na krave davateljice. Kod krava davateljica zabilježen je veći uspjeh aspiracije kod folikula većih od 5 mm u odnosu na folikule manje od 5 mm, dok kod klaoničkih jajnika nije zabilježena razlika u uspjehu aspiracije između velikih i malih folikula. Udio brazdanih jajnih stanica 48 sati nakon IVF bio je približno jednak kod krava davateljica i klaoničkih jajnika, neovisno o veličini folikula, no jajne stanice iz folikula većih od 5 mm brže su završile prvu staničnu diobu u odnosu na jajne stanice iz folikula manjih od 5 mm (p<0, 05). Rezultati kinetike ranog embrionalnog razvoja sukladni su rezultatima kinetike ranog brazdanja, pa je iz folikula većih od 5 mm uzgojeno više (p<0, 05) morula i blastocista. Isto tako, više (p<0, 05) blastocista uzgojeno je kod krava davateljica u odnosu na klaoničke jajnike. Konačno, usporedbom dviju pasmina krava, zabilježili smo značajno veći broj folikula (p<0, 05) što je rezultiralo i većim brojem aspiriranih jajnih stanica u krava pasmine charolais. Unatoč tome, nisu utvrđene razlike u postotku brazdanja i broju formiranih blastocista nakon oplodnje in vitro između dvije pasmine. Rezultati istraživanja pokazuju da jajne stanice dobivene postupkom transvaginalne ultrazvučne aspiracije imaju veću sposobnost razvoja do stadija blastociste u uvjetima uzgoja in vitro od klaoničkih jajnih stanica, vjerojatno zbog činjenice da većina jajnih stanica iz klaoničkih jajnika potječe iz malih folikula, za koje smo utvrdili da imaju slabiju razvojnu spsobnost u odnosu na velike folikule. Pasminski utjecaj na superovulacijski odgovor, broj jajnih stanica i njihovu sposobnost razvoja in vitro zahtjeva daljnja istraživanja na većem broju životinja.

krava; folikul; jajna stanica; IVF; razvojna sposobnost

nije evidentirano